Kako je Hitler hteo da uništi Moskvu i pretvori grad u jezero (VIDEO)
Hitler je nameravao da, čim pobedi Crvenu armiju, pretvori Sovjetski Savez u niz komesarijata Rajha. Moskva bi završila unutar već krštene Reichskommissariat Moskowien.
Zigfrid Kaše, nemački ambasador u Hrvatskoj, imenovan je 16. jula 1941. godine za budućeg rajhkomesara područja koje bi obuhvatalo severnu i centralnu Rusiju sve do Urala. Kaše je do kraja rata čekao trenutak u kojem bi nemački tenkovi ušli u Kremlj. Pogubljen je 7. juna 1947. godine nakon što je u Jugoslaviji osuđen za ratne zločine.
Nacistički upravnici Rusije
Hitler je 16. jula 1941. izneo svoje želje po pitanju podele istočnih teritorija koje bi Nemačka stekla. Sa Krima i većeg dela južne Ukrajine bi bili iseljeni svi stanovnici. Baltičke države, "kolonija Volge" i okrug Baku bi takođe pripali Rajhu. Unutar Moskovskog rajhkomesarijata bi postojao još niz manjih generalkomesarijata.
Imenovane su osobe koje bi bile zadužene za upravljanje ovim teritorijima. Strašni Odilo Globočnik, jedan od najodgovornijih za ubistvo miliona ljudi tokom Holokausta, vodio bi generalkomesarijat Sverdlovska.
Volf Hajnrih Heldorf, general SS-a, šef berlinske policije koji se obogatio iznuđivanjem novca od Jevreja sredinom tridesetih, bio je zadužen za porobljavanje i proterivanje stanovnika Jaroslavlja.
Linija A-A
Nacisti su pretpostavljali da Sovjetski Savez čak i nakon osvajanja glavnog i ostalih velikih gradova ne bi bio u potpunosti poražen i planirali su da stvore granicu na tzv. "A-A liniji" (Arhangelsk-Astrahanj). Najveća zemlja na svetu bi na taj način izgubila 86 odsto naftnih resursa. A da bi se uništio preostali proizvodni kapacitet SSSR-a, započela bi bombardovanja Urala specijalno za to dizajniranim avionima.
Na svoj rođendan, 20. aprila 1943. godine, Hitler je pokazao arhitekti Albertu Šperu plan novog bunkera za šest osobe, opremljenog automatskim puškama, protivtenkovskim oružjem i bacačem plamena. Diktator je rekao da bi na novoj granici sa ostatkom Rusije trebalo izgraditi stotine takvih utvrđenja.
Moskva pod vodom
Kada su Nemci krenuli sa operacijom Tajfun prema Moskvi, Hitler je odlučio da će Moskva, Lenjingrad (današnji Sankt Peterburg) i Kijev biti razoreni, i da će istrebiti četiri miliona stanovnika da bi se sprečio bilo kakav otpor. Moskva bi bila potopljena nakon otvaranja brane na kanalu Moskva-Volga. Da li je Hitler planirao da to učini bez prethodne evakuacije stanovništva? Vrlo verovatno.
Za uništenje Moskve u operaciji Tajfun bio je zadužen Oto Skorceni, "najopasniji čovek u Evropi", stručnjak za posebne operacije, koji će 1943. osloboditi svrgnutog Musolinija iz zatočeništva. Njegov zadatak je bio da digne branu u vazduh.
Rusija kao "nemačka Indija"
U razgovoru održanom 2. novembra 1942. sa danskim ministrom spoljnih poslova Skaveniusom, nemački ministar Ribentrop je rekao da će se azijski deo Rusije nakon osvajanja evropskog dela SSSR-a na kraju pretvoriti u niz "bezazlenih seljačkih republika".
U budućnosti bi osvojene teritorije kolonizovali nemački doseljenici ili lokalne manjine. Sa druge strane Hitler je naredio da se u budućnosti ne dopusti stvaranje bilo kakve ruske države istočno od linije A-A. 16. septembra 1941. Hitler je spomenuo Otu Abecu, nemačkom ambasadoru u Parizu, da će teritorija istočno od Urala postati "nemačka Indija".
Srećom, ništa se od navedenog nije dogodilo. Hitlerova ratna mašina je zatajila u borbi protiv Slovena koje je on toliko prezirao, smatrajući ih "podljudima". Pobeda Crvene armije zaustavila je bezgranične megalomanske ekspanzionističke planove nacističkog vođe.
