"Sukobi sa Zapadom ne vode do Hladnog rata, ipak..."

Sukobi interesa između Zapada i Rusije ima sve oblike hladnog rata i predstavlja borbu za ostvarivanje prevlasti u oblasti Crnog mora koja je od ključnog značaja za obje strane, tvrdi analitičar Milovan Drecun. "Tu je glavna bitka oko Krima i ko će imati kontrolu nad Krimom, jer se odatle preko Sevastopolja i mornarice zapravo vrši dominacija u Crnom moru što je veoma bitno i za ostala područja - i za Balkan, Kavkaz i dalje prema centralnoj Aziji otvara put", ukazuje Drecun. Primjenjuje se koncept obojene revolucije, ali sa izraženim elementima nasilja, s tim što sada se ne ide isključivo na kartu rušenja diktatorskih režima. "Prvi put sada obojenom revolucijom ne rušite sada nekog apsolutistu ili diktatora, rušite demokratski iozabranom predsjednika. To može da bude izuzetno opasan presedan", smatra Drecun i dodaje da su prisutna kontradiktorna tumačenja međunarodnog prava. "Koji ćemo sada princip uvesti u funkcionisanju međunarodne zajednice. Da li princip poštovanja suvereniteta, ne mijenjanja međunarodno priznatih granica ili ćemo otvoriti mogućnost da taj princip bude dopunjen da otvorimo pravo na samoopredjeljenje. Da li ćemo to dozvoliti narodima ili nacionalnim zajednicama. Vrebaju mnogi , traže mnogi", smatra Drecun. Drecun ističe da se Srbija nalazi u rascjepu podrške Rusiji i zaštiti vlastitih nacionalnih interesa na Kosovu i Metohiji odnosno prava na očuvanje integriteta vlastite zemlje. "To su veoma ozbiljne stvari koje ako se opredijelite za jednu ili drugu stranu u geopolitičkom sukobu Rusije i Zapada, ako prenaglite ili djelujete preuranjeno, možete da pretrpite ozbiljnu štetu", tvrdi Drecun. Drecun ukazuje da je jednostranim proglašenjem nezavisnosti Kosova od strane dijela međunaordne zajednice otvorena Pandorina kutija što se prelilo i na ostala krizna područja u svijetu

"Rusija u OBRUCU , od krajnjeg severa Norveske do Beringovog prolaza !!!