"Sendi" je tek početak?

Hibridni, spori uragani poput "Sendi" još uvek nisu dovoljno istražena pojava, međutim, prema nekim pokazateljima, sa globalnim zagrevanjem moglo bi ih biti sve više.

Zbog uragana "Sendi" u nekim gradovima uvedeno vanredno stanje

"Sendi" je hibrid zimskih oluja sa zapada, arktičkog sastava sa severa i tropskih uragana sa istoka. Po ukupnoj kinetičkoj energiji i teritoriji koju je pokrio, najveća je oluja koja je u poznatoj istoriji zahvatila severoistočne obale SAD.

Njegovi vetrovi, koji dostižu brzine od oko 150 kilometara na sat, prostiru se na oko 780 km od središta uragana. Prema informacijama Odeljenja za istraživanje uragana američke agencije "National Oceanic and Atmospheric Administration" (HRD), najveća opasnost koju stvara "Sendi" su poplave.

HRD razorni potencijal uragana rangira na lestvici od 0 do 6. "Sendini" vetrovi trenutno su na 2,4, međutim plima i talasi su na 5,7 što je nešto gore od uragana "Izabel" iz 2003. koji je dobio ocenu 5,6.

Američki National Hurricane Center (NHC) upozorava da bi razine vode u New Yorku i Long Islandu mogle narasti za oko 3,3 metra.

Spore, dugotrajne oluje

Naučnici očekuju da bi "Sendi" Amerikom mogao da hara danima zbog vremenskih prilika koje blokiraju, odnosno usporavaju njegovo kretanje.
 

Keri Emanuel sa Instituta za tehnologiju Masačusets (MIT) smatra da bi klimatske promene u budućnosti mogle da stvaraju sve više takvih uragana.

- Očekujemo da će se uragani u budućnosti kretati sporije nego danas - rekao je Emanuel.

Oluje karakteristične za ovaj deo sveta obično se relativno brzo kreću prema unutrašnjosti, gde gube snagu i vodu. Međutim, spori uragani poput "Sendi" razaraju priobalna područja uz obilne padavine na malom području uzrokujući tako velike poplave.

- To pomera kiše prema obalama i istovremeno povećava njihovu količinu - dodaje Emanuel.

Iako spori uragani još nisu dobro istraženi, budući da, kako kaže Emanuel, "naučnici još nisu odradili svoj domaći zadatak", nova istraživanja pokazuju da su plimni talasi izazvani atlantskim olujnim sastavima u porastu, delimično i zbog zagrevanja okeana.

Kako nastaju hibridi poput "Sendi"?

U nedavnom razgovoru za Slate.com Emanuel je objasnio da uragani i zimske oluje svoju energiju crpe iz potpuno različitih izvora.

- Uragane pokreće isparavanje morske vode, a zimske oluje horizontalne razlike u temperaturama atmosfere. Hibridne oluje su sposobne da crpe energiju iz oba izvora. Zbog toga mogu da budu tako moćne - rekao je tada.

Američki stručnjak kaže da je ključni klimatski faktor koji utiče na snagu uragana zagrevanje mora.

- Priobalne vode ove su godine toplije nego što je to uobičajeno. To znači da je u atmosferi više vodene pare. "Sendi" će sigurno proizvesti više kiše nego što bi stvorio da pored obala nema ove tople vode. Drugo najveće razaranje na celoj zapadnoj hemisferi izazvao je uragan "Mič" 1998. godine upravo zahvaljujući poplavama. Ova razaranja nisu izazvali vetrovi, pa čak ni plima, već bujice koje su odnele 11.000 života u Centralnoj Americi (a još 11.000 ljudi se smatra nestalim). Ne podcenjujte ulogu kiša u celoj priči - objašnjava Emanuel.

Prema ovom naučniku, za sada je još teško jasno odgovoriti na pitanje hoće li se broj i snaga hibridnih uragana sa klimatskim promenama povećavati.

- Neki modeli predviđaju njihovo jačanje, dok drugi ukazuju na suprotnu mogućnost - objasnio je.

Zimske oluje jačaju kada jačaju razlike u temperaturi atmosfere. Na nivou tla Arktik se zagreva brže od tropskih područja pa će te razlike oslabiti.

Kakve god bile klimatske prognoze, naučnici se slažu da je sve veći broj ljudi ugrožen uraganima.