Bahrein gradi najveću katedralu u arapskom svetu
Grupa od 68 imama u Bahreinu pismom se obratila kralju Hamadu bin Isi bin Salmanu al Kalifi protestujući protiv gradnje katoličke katedrale u toj zemlji, koja bi trebalo da postane najveći hrišćanski hram u Persijskom zalivu.
Katedrala u Bahreinu trebalo bi da bude centar Katoličke crkve na arapskom poluostrvu. Radikalni muslimani pokrenuli su međutim talas protesta jer u gradnji katedrale vide skrnavljenje arapskog tla i napuštanje vlastite kulturne tradicije.
Vladar zemlje u kojoj se od 2011. povremeno javljaju nemiri, ostaje čvrst u odluci da dopusti gradnju, koja je za njega ovaj potez "dokaz religiozne i kulturne otvorenosti Bahreina". S druge strane, Vatikan namerava da kompleks u Bahreinu učini regionalnim crkvenim centrom u kojem bi bila smeštena apostolska nuncijatura za Saudijsku Arabiju, Katar, Bahrein i Kuvajt.
Zemlje Persijskog zaliva su izrazito muslimanske, ali u njima živi sve veći broj hršićana koji onde privremeno radi.
"Ko kaže da je crkva mesto slavljenja Boga, taj je napustio pravu veru", poručio je propovednik Adel Hasan al Hamad u propovedi prošlog petka. Kralj sme da podržava samo islam, koji je "vredniji" od hrišćanstva, tvrdi imam.
Vlasti su zbog toga isterale al Hamada iz njegove džamije, ali su mu ubrzo dopustile povratak posle protesta drugih imama i masovne podrške koja mu je pružena na Internetu. Kraljevska kuća međutim i dalje ostaje pri odluci da se katedrala izgradi, a sama je poklonila zemljište na kojem će se nalaziti.
Sunitska kraljevska porodica u Bahreinu izložena je kritikama šiita koji traže političke reforme, a sad je na meti i radikalnih sunitskih imama koji se protive gradnji katedrale. Demografske promene međutim stvaraju potrebu nove političke orijentacije. Domaće stanovništvo u državama Persijskog zalivu isključivo je sunitsko ili šiitsko, dakle muslimansko. Ali te države su prisiljene da uvoze radnu snagu iz inostranstva, koju uglavnom čine hrišćani.
Od svih država u Persijskome zalivu Saudijska Arabija ima najstrože propise kad je reč o verskim slobodama i ne dopušta gradnju crkava, čak je zabranjeno pokazivanje raspeća i drugih hrišćanskih simbola u javnosti. U drugim državama Zaliva vlada nešto veća tolerancija, a osim Bahreina i Katar je dopustio gradnju katedrale za inostrane radnike.
