Stvoren blok pravoslavnih crkava "istočnoevropskog regiona"?
Poglavari i predstavnici pravoslavnih crkava koji su učestvovali na obeležavanju 65. rođendana patrijarha moskovskog Kirila, potpisali su zajednički dokument pod nazivom "Kominike" u kojem je izražena solidarnost sa crkvama Bliskog istoka i severa Afrike, kao i sa "pravoslavnim Srbima kosovske oblasti". Poručeno je takođe da je neophodno ojačati misionarske aktivnosti crkava i podržati širenja socijalnog služenja i konstruktivne saradnje sa svim zdravim društvenim snagama.
U Kominikeu sejoš navodi da Crkve "istočnoevropskog regiona" imaju zajedničko iskustvo sa "bogoboračkim političkim sistemima". Ističe se da je smenjenu "državnu antireligijsku ideologiju" zamenila propaganda svedopustljivosti, kult konzuma, razaranja moralne orijentacije.
Potpisnici su, kako javlja Verska informativna agencija, pored patrijarha Kirila, patrijarh Gruzije Ilija Drugi, prvojerarsi češko-slovačke i poljske pravoslavne crkve, mitropoliti Krištof i Sava, kao i izaslanici dvojice patrijaraha sa Balkana. Bukurešt je predstavljao mitropolit Trgovišta Nikon, a Sofiju mitropolit Vidina, Domentijan.
Sapotpisnik je i arhiepiskop filipopoljski Antihijske patrijaršije, Nikon
Poglavari i predstavnici pomenutih osam crkava se zalažu za to da se što pre sazove Svepravoslavni sabor, koji bi rešavao «važna crkvena pitanja".
Sabor treba temeljno pripremiti, ne samo u vezi sadržaja. Već i u vezi procedure njegovog održavanja. Na njemu treba da dodje do izražaja pozicija svake od pomesnih crkava. Neophodno je da se "strogo pridržava principu koncenzusa" (jednoglasja), kako u pripremi Sabora, tako i u njegovom sprovodjenju.
Sabor treba da pruži "kompetentne odgovore na izazove savremenosti", čuvajući dogmatsko i kanonsko predanje, "ne unoseći nikakve novine i ne ugrožavajući jedinstvo svete crkve".
Prva nezvanična reakcija pravoslavnih crkava jelinske (grčke) tradicije je rezerva, ima se utisak da je stvoren «blok» naspram Carigradske patrijaršije, koji nastupa sa svojim vidjenjem priprema i održavanja Velikog sabora. Sporno je pitanje koncenzusa, pošto se pokazalo da se on o važnim pitanjima, kao što je na primer redosled crkava (diptih), ne može postići. Po grčkim izvorima, dok se ovo pitanje ne reši, "nema smisla" sazivati Sabor.
