Zaštitimo slavu, moravac, mobu, gusle...
Ulazak ojkanja na UNESKO listu ugrožene nematerijalne baštine, kao posebne vrste pevanja iz Hrvatske koje izvode Srbi iz Like, vratilo je u fokus interesovanja šta bi sve moglo da bude proglašeno za “neopipljivo” nasleđe Srbije i sveta.
Najozbiljniji kandidat za tu priču je proslavljanje krsne slave, a pored toga za kandidaturu se pripremaju drugi godišnji običaji i epska narodna poezija, ćirilica, narodno umetničko i likovno stvaralaštvo, pišu "Novosti".
Prvi korak ka UNESKO-u je formiranje nacionalnog registra, za koji će biti zadužen komitet za nematerijalnu baštinu u Srbiji. Mada će ovo telo biti formirano do kraja godine, u Ministarstvo kulture su počele da pristižu preliminarne liste.
Od UNESKO-a smo dobili obećanje da će nam pomoći oko formiranja registra, koji obuhvata nacionalnu listu, kao i liste za reprezentativnu i ugroženu nematerijalnu baštinu, kaže Dušica Živković, pomoćnik ministra kulture, za “Novosti”.
"Prioritet će biti ugrožena nematerijalna baština, jer ona zahteva hitnu zaštitu. Veoma je važno osnivanje istraživačkog centra, pri Etnografskom muzeju.
Pre dosta godina izgubili smo šljivovicu, kao srpski brend, jer je zaštićena kao nemački proizvod, i ajvar, koji je postao proizvod iz Slovenije. Na preliminarnoj listi, ipak se nalaze i spravljanje ajvara i pečenje rakije. Registrovana će biti i mnoga druga narodna jela, kao što su belmuž (Knjaževac), cicvara, kajmak, kao i specijalno desertno vino “bermet”, koje se spravlja samo u fruškogorskom kraju", rekla je ona.
Sagovornica smatra da će u narednih godinu dana biti napravljen spisak predloga sa kojim ćemo se pojaviti pred UNESKO-om. U ovaj posao će biti uključeno mnogo ljudi, ne samo iz Etnografskog, već i lokalnih muzeja, instituta, fakulteta, kulturno-umetničkih društava...
Srpsko kolo (Moravac), guslarska tradicija iz Polimlja, narodne pesme iz Vranja i Pčinjskog okruga, tradicija romskih trubačkih orkestara iz Vranja, Surdulice, bećarci u Vojvodini, samo su deo do sada sačinjenog spiska.
Na njemu je i popularni Sabor u Guči, ali i festivali pevanja u Mrčajevcima, u Grljanu i Čobanski dani u Kosjeriću.
Etnolozi predlažu da se kao srećan spoj paganstva i hrišćanske religije, u nacionalnom registru nađe i ritualni obilazak sela i grada na dan mesnog sveca (litija). Ovaj običaj karakterističan je za jugoistočnu Srbiju, a najbolje je sačuvan u selu Dankoviće kod Kuršumlije.
Svoje mesto u ovom registru naći će i vlaška magija, bajalice i basadžije u svrljiškom kraju, verovanja u vile i đavoline u Crnoj Travi, pogrebni običaji kod Vlaha, krajputaši i sahranjivanje na sopstvenom imanju u zapadnoj Srbiji.
I ojkanje će biti na listi naše nacionalne baštine. Svakako ćemo ga i mi nominovati za UNESKO-vu listu. Možda ga nazovemo drugim imenom ili ćemo, kao što smo uradili sa stećcima, pripremiti regionalnu nominaciju, jer su i Bosanci zainteresovani. Po mom mišljenju to bi bilo značajnije, jer bi onda ojkanje bilo deo baštine celog regiona, odnosno više naroda, kaže Dušica Živković.
Običaj da se ljudi okupljaju kako bi jedni drugima pomogli pri velikim seoskim poslovima, poznatiji kao moba, još jedan je od oblika sačuvanog nematerijalnog nasleđa.
Među društvenim običajima koje bi trebalo registrovati su i pazarni dani u Srbiji, vašari u Negotinu, Zaječaru, Šapcu i na Pešteru, kao i pobratimstvo ili drugarčenje u Braničevskom kraju.
Od starih zanata predloženi su izrada pirotskog i sjeničkog ćilima, pirotska i vranjska keramika i opančarstvo, a u odeljku koji se odnosi na narodno stvaralaštvo biće slovačka i jagodinska škola naivnog slikarstva.
Jedan od naših predloga za svetsku listu nematerijalne baštine, Rajačke pivnice (pimnice) ušle su i na ovu preliminarnu listu, kao ambijentalna celina. Predložena je i turistička tura “Putevima rimskih imperatora”, koja obuhvata antičke gradove na teritoriji Srbije, kao i neka srednjovekovna utvrđenja (tvrđave na Dunavu), brojni manastiri, crkve brvnare. Čak i Sremske Karlovce bi, po mišljenju stručnjaka, trebalo zaštititi kao mesto koje čuva nematerijalno nasleđe. Isto tako i Sirogojno, Tičje polje, kod Brodareva, pa Taorska vrela, kod Valjeva... pišu "Novosti".
