Beograd ne sme da ugrozi Srpsku
"Republika Srpska mora da ima razumevanje za svoju Srbiju, ali ne preko granica interesa sopstvenog opstanka i statusa, a odluka Ustavnog suda BiH o "nelegalnosti" Dana državnosti Republike Srpske, 9. januara, ujedinila je sve političke prvake Srpske u zajednički front i već sada je jasno da će narod na referendumu odbaciti tu odluku i taj dan proslaviti svečanije nego ikada."
Ovo u eksluzivnom intervjuu za "Vesti" tvrdi Nenad Kecmanović, senator RS i savetnik predsednika RS Milorada Dodika.
Kako je predsednik RS reagovao da Srpska treba da menja Dan državnosti?
- Uvrijeđen je i ljut, kao i manje-više svaki Srbin, s tim što njega funkcija obavezuje da to i kaže i nešto preduzme. Prvi put poslije izbora uspio je da okupi i prvake stranaka iz opozicije u jedinstven patriotski front i da zajedno odluče da će 9. januar proslaviti kao i do sada, i zatražiti od Narodne skupštine da raspiše referendum od tome da li narod prihvata odluku Ustavnog suda BiH. Unaprijed je jasno da će narod odbaciti sudsku odluku i da će proslava Dana RS biti svečanija nego ikad.
Zar je moguće da je Bakiru Izetbegoviću tek sada zasmetao ovaj datum?
- Njemu, kao i čitavom bošnjačkom političkom establišmentu, generalno smetaju i Srpska i Srbi. Znamo da govore da je "Srpska genocidna tvorevina" i da su "Srbi agresorski i zločinački narod". Incident sa Danom Republike Srpske samo je mali fragment u četvrt vijeka dugom kontinuitetu negovanja antisrpskog raspoloženja koje je kod Bošnjaka već postalo jezički i misaoni kod. Paradoksalno, ali oni istovremeno i dalje insistiraju na reintegraciji BiH i jedinstvenoj državi.
Kako objašnjavate taj paradoks?
- Ako neko želi da živi pod istim krovom sa zlikovcem koji mu radi o glavi, onda to, samo po sebi, predstavlja mazohističku perverziju. Međutim, ne radi se o patologiji političkog ponašanja, nego o nacionalnoj strategiji: o integraciji BiH radi bošnjačke dominacije nad Srbima, kao i Hrvatima. Procenat Hrvata u BiH je već prepolovljen, pa Bošnjaci računaju da će i Srbi otići i poručuju im da će otići samo sa grumenom zemlje u zavežljaju.
Otkuda takav odnos o kome govorite?
- I ja se često pitam otkud Bošnjacima ideja da je BiH, pored još dva konstitutivna naroda, isključivo njihova.
Na udaru kritike udruženih političara Srpske našle su se i stranci u Ustavnom sudu BiH?
- Prije svega, skandalozno je da poslije 20 godina mira i "napredovanja ka EU", u BiH i dalje presuđuje troje inostranih sudija i to uvijek u korist jedne strane. Možda je presuda o Danu RS dobrodošao povod da se ta sramota otkloni. Pošto su vidjeli kakva je reakcija i da će Srpska održati ne jedan, nego možda i dva referenduma, jedna od troje sudija oglasila se da to i nije bila definitivna presuda.
Umesto 9. januara, Izetbegović je predložio je 21. novembar. A što ne Aranđelovdan?
- Uz osporavanje postojećeg datuma Dana Republike, Izetbegović nam još i sugeriše drugi koji bi Bošnjacima više odgovarao. To je isto kao kada bi, recimo, Srbi i Hrvati u RS zatražili ograničenje broja kurbana za Bajram zbog očuvanja entitetskog stočnog fonda. Tehnički može izgledati svejedno kog dana ćete nešto slaviti. Čak bi se moglo usklađivati s lijepim vremenom radi manifestacija na otvorenom. Međutim, izbor datuma je vezan za neki u kolektivnoj memoriji naroda sudbonosan istorijski događaj i ima neizmjeran simbolički, kulturni i identitetski značaj.
Da li biste tako opravdali Maju Gojković pokrivenu hidžabom?
- Opravdao bih je, ali pod uslovom reciprociteta. Ako evropski političari poštuju islamske običaje domaćina, trebalo bi i obrnuto: da njihove kolege kada dođu u Evropu obuku smoking, stave leptir-mašnu... Po Evropi niču džamije, ali u islamskom svijetu hrišćanima nije dopušteno da grade i obnavljaju crkve. Naravno, sve je počelo s arapskim proljećem i neokolonijalnim nametanjem zapadnih vrijednosti demokratije, ljudskih prava i građanskih sloboda u Iraku, Libiji, Egiptu itd, koje su nespojive s islamskom tradicijom, običajima, vrijednostima pa se vratilo kao bumerang.
Stare rane
U jednom tekstu ste objasnili da Bošnjake ne treba da zanima ovo pitanje, jer ni 1992. godine nisu pitali Srbe otcepljujući BiH od Jugoslavije. Ne otvarate li stare rane?
- Referendumom u februaru-martu '92. muslimani su, zajedno sa Hrvatima, promovisali politiku dominacije i Srbima stavili do znanja da će i ubuduće biti preglasani kad god ne prihvate volju brojčane većine. To je bio politički uzrok građanskog rata, koji je Dejtonskim sporazumom izgledao prevaziđen. Međutim, nastavak iste bošnjačke politike i poslije '95. onemogućio je da se obnovi "kapital međunacionalnog povjerenja", bez koga BiH ne može da opstane. Ovo oko datuma Dana RS samo je kontinuitet čeprkanja po staroj rani.
Čini se da predsednik Dodik nema u Nikoliću i Vučiću podršku za održavanje referenduma. Da li se varamo?
- Njih s jedne strane, prije svega Brisel, pritišću da obeshrabre referendum, a sa druge moraju da vode računa o svome biračkom tijelu koje se većinom solidariše sa RS. Uz to, obojica su "ranu političku socijalizaciju" prošli u radikalnoj stranci, a to je valjda ostavilo neki trag. Zato su povodom odluke Skupštine RS o referendumu jedino poručili Dodiku "da razmisli". Da bi otvarali poglavlja, lideri Srbije moraće da "hodaju po jajima" između Banjaluke i Sarajeva, jednako kao i Moskve i Brisela. Jedan od uslova EU jesu i dobri odnosi sa susjedima i zato će Srbija biti izložena ucijenama Kosova, Hrvatske, Crne Gore i dijela BiH. Ko zna koja će biti cijena, a koji efekat?!
Republika Srpska bi trebalo da ima razumevanja za takvu situaciju Srbije?
- Srpska mora da ima razumijevanje za maticu, ali ne preko granica interesa vlastitog opstanka i statusa. Uostalom, za referendum je neuporedivo važniji stav Rusije, koja ga eksplicitno podržava, a predstavlja faktor u globalnoj politici koja se prelama i u BiH.Profesor u politici
* Nenad Kecmanović rođen je 9. septembra 1947. Redovni je profesor univerziteta, politikolog i politički analitičar. Bio je rektor Univerziteta u Sarajevu, dekan sarajevskog i banjalučkog Fakulteta političkih nauka, te na beogradskom šef Odeljenja za politikologiju.
* Objavio je desetak knjiga iz oblasti političke teorije i sociologije politike, od kojih su neka prevedena na engleski i ruski. Kecmanović je osnivač i glavni urednik naučnog časopisa "Politeia".
* Član je Senata Republike Srpske od 1. septembra 1996, a 2009. je ponovo izabran za senatora. Na poziciju eksperta Evropskog centra za mir i razvoj Ujedinjenih nacija u Parizu izabran je 1998, a 2006. postaje član Ruske akademije političkih nauka u Moskvi. Oženjen je i ima dvoje dece.