Petak 29. 3. 2024.
Beograd
160
  • Novi Sad
    170
  • Niš
    140
  • Kikinda
    160
  • Kraljevo
    150
  • Kruševac
    150
  • Leskovac
    150
  • Loznica
    140
  • Negotin
    190
  • Ruma
    170
  • Sjenica
    120
  • Vranje
    130
  • Vršac
    140
  • Zlatibor
    140
  • Zrenjanin
    170
0
Nedelja 04.08.2013.
13:04
Z. Gligorijević - Vesti A

"Srbiju će spasti loza Nemanjića"

U Rekovcu se završio 44. Sabor "Prođoh Levač, prođoh Šumadiju". Ovim mestom prodefilovale su kolone znatiželjnika ne bi li videle gotovo zaboravljeno narodno stvaralaštvo, devojke s najdužom pletenicom, muškarce s najdužim brkovima... Narodne pesme i igre, zdravičari, muzičarima na tikvama i ostali umetnici nisu jedino što Levač ima.

Miroslav Ž. Simić, genealog, pisac i publicista

Među meštanima često može da se čuje da Levač jedino nije imao kralja. Prvi srpski vožd Živko Šokorac, iz Poljna kod Blagotine, titulu je dobio pre Karađorđa, Velimir Popović iz Potočca kod Paraćina bio je ban, Stevča Mihajlović iz Jagodine bio je predsednik vlade, Desimir Jevtić iz Oparića kod Rekovca bio je predsednik Izvršnog veća Srbije u vreme stare Jugoslavije, a Velimir Velja Vukoćević iz Oparića predsednik jugoslovenske vlade.

Levač se ponosi i time što je imao nekoliko vojvoda, ambasadora i ministara, a neki istoričari tvrde da je kneginja Milica rođena u Županjevcu kod Rekovca, saznaju "Vesti" od Miroslava Ž. Simića, genealoga, pisca i publiciste, iz Dragova, nadomak Rekovca, autora vrednih dela o ovom kraju.


Koju teritoriju obuhvata Levač, jer se obično pod njim podrazumeva samo rekovačka opština?

- Tačno je da se u poslednje vreme tako govori. Međutim, rekovačka opština čini samo četvrti deo Levča. Inače, on obuhvata Grudovac kod Trstenika, zatim se proteže levom obalom Zapadne Morave do Stalaća, potom preko leve obale Velike Morave obuhvata Varvarin i Jagodinu do Bagrdana i Miloševa. Tako je granica Levča napravljena za vreme Nemanjića.

Grob pored Marksa

Koji su još viđeniji Levčani?
- Od viđenijih ljudi iz Dragova treba pomenuti Bratislava Tomića Bracu, koji je od 1964. do 1967. godine u Alžiru bio šef Jugoslovenske misije i osnivač Centra za rehabilitaciju u alžirskom gradu Dueri. Radio je i u Ženevi kao ekspert Svetske zdravstvene organizacije, a od novembra 1981. do kraja 1986. boravio je u Aleksandriji kao ekspert Svetske zdravstvene organizacije, na mestu šefa u Regionalnom birou. Tomić je bio i publicista i marksista. Umro je u Londonu 1918. godine i bio sahranjen na groblju Hajget pored Karla Marksa, ali su odlukom jugoslovenske vlade 1959. godine njegove kosti prebačene u aleju velikana u Beogradu.

Dragovo je iznedrilo puno velikana o kojima ste pisali u pilot primerku knjige "Kraljevsko Dragovo", koju je objavila štamparija Vojske Jugoslavije. Koju biste ličnost izdvojili iz plejade naučnika?
- Živojina Radojevića, poznatijeg kao Žika Bradara, rođenog 1861. u Volujku kod Rekovca, koji je Agro-ekonomski fakultet završio u Bordou u Francuskoj. Bio je prvi doktor poljoprivrednih nauka iz ovog dela Srbije. Po završetku školovanja odbio je posao u vladi Srbije i vratio se u zavičaj, gde je ličnim primerom podučavao seljake novom načinu poljoprivredne proizvodnje. Prvi je uveo savremeniji način uzgajanja vinove loze kalemljenjem na okce i prporenjem loze i prvi odvojio ekonomsko dvorište od okućnice. Kao višegodišnji predsednik opštine Volujak, koje je 1900. godine postalo Dragovo, od svojih i knjiga dobijenih od kralja Aleksandra i kraljice Drage Obrenović, 1900. godine osnovao je prvu biblioteku u Levču. Sagradio je mnoge poljske i seoske puteve, mostove i propuste.


Kako je nastalo Dragovo?

- Upravo je Živojin postigao dogovor sa kmetovima, dubničkim Petrom Jovanovićem i puljačkim Ljubomirom Stevanovićem, da se sela Puljci, Volujak i Dubnica ujedine u jedno i o tome pismom obavestio kralja Aleksandra Obrenovića. Godine 1900. sa blagoslovom kraljice Drage i kralja Aleksandra, to je i učinjeno, a kraljica Draga je novo selo nazvala Dragovo.


Da li je bilo svetski priznatih Levčana?

- Akademik profesor dr Kosta P. Todorović Koča, rođen u Beogradu 1887. godine, od oca Pavla Todorovića, marvenog lekara iz Dragova i majke Brigite, poreklom iz Graca. Bio je lekar naučnik, profesor Univerziteta u Beogradu, član SANU-a i istaknuti stručnjak u oblasti zaraznih bolesti. Objavio je 150 naučnih i stručnih radova na našem i stranim jezicima. Osim brojnih priznanja i odlikovanja dobio je Orden za vojne zasluge sa velikom zvezdom, bugarski Orden za zasluge, Francusku bronzanu medalju, rumunski orden Meritul danitar prve klase, Francuski krst zasluge borca, zlatnu diplomu Medicinskog fakulteta u Gracu... Bio je i počasni profesor većeg broja Univerziteta u svetu, a Klinika za infektivne bolesti u Beogradu od 1926. godine nosi njegovo ime.

Misterije levačke župe

x Miroslav Ž. Simić rođen je 27. aprila 1944. u Dragovu. Završio je srednju školu učenika u privredi stolarske struke i stekao zvanje kalfe. U kragujevačkom pozorištu

"Joakim Vujić" 1977. godine odbranio je svoj diplomski rad i stekao zvanje dramskog reditelja.


x Objavio je publikacije "Auto-moto reli Levač", "Znanje-imanje, Dračevo-Dragovo", "Matice hrama Svetog Đorđa", "Izlet na Frušku goru", monografiju "Manastir Preradovac", zatim pilot-primerke knjiga "Kraljevsko Dragovo", "Župa Levač" i "Ja, Drag(inj)a", kao kao i knjige "Tovar pera", "Prabakin sat", istorijsku mapu levačke župe i atlas. U rukopisu ima još nekoliko knjiga.


x Oženjen je Slobodankom sa kojom ima sinove Slavoljuba i Dragoljuba.

Dragovo je dalo i proroka poslednjih vremena, kako zovu monaha Gavrila.
- Da. Vitomir Antonijević rođen je u porodici Velisava i Julke. Poslednje dve decenije 20. veka kao monah Gavrilo živeo je u manastiru Svetog Luke u Bošnjanu, gde je i 1999. umro i sahranjen. O njegovom prorokovanju pisala je monahinja Makrina u knjizi "Starac monah Gavrilo, prorok poslednjih vremena". Njegova najčešće citirana misao je: "Srbinu slobode neće biti sve dok Rusija ne postane carevina. Tada će iz Rusije doći mladić iz loze Nemanjića koji će sedeti u Kruševcu i koji će sagraditi Srbiju da će biti najbogatija u Evropi. Molite se Bogu da do toga što pre dođe."


Iz Dragova je Milosav Mitrović, čiča Losa, čiji lik, iako je on preminuo još 1961. godine, viđa hiljade ljudi.

- On je pedesetih godina prošlog veka postao zaštitni znak jagodinskog piva, jer se njegov lik nalazi na etiketama flaša. Inače, on je učestvovao u otadžbinskom ratu od 1914-1918. Bio je ranjen i amputirane su mu obe noge. Bio je dobar domaćin, vredan i inteligentan čovek.

VIDEO VESTI
ŠTAMPANO IZDANJE
DOBITNIK
Sigma Pešić (59)
GUBITNIK
Sonja Biserko (71)
DNEVNI HOROSKOP
ribe20. 2. - 20. 3.
Imate utisak, da neko ogranicava vaše poslovne mogućnosti ili da vam nameće određena pravila ponašanja. Dobro razmislite na koji način treba da se izborite za bolju poslovnu poziciju, nemojte potcenjivati nečiju ulogu. U emotivnom smislu nije vam dozvoljeno baš sve i nemojte preterivati.
DNEVNI HOROSKOP
strelac23. 11. - 21. 12.
Neko sumnja u vase praktične sposobnosti i poslovni ishod, ali niz prednosti se nalazi na vašoj strani. Ne treba da ubeđujete saradnike u svoje dobre namere ili poslovne sposobnosti, sačekajte na završnicu koja donosi uspešne rezultate. Ukoliko vam je stalo da privučete nečije interesovanje, jako se potrudite.
DNEVNI HOROSKOP
vodolija21. 1. - 19. 2.
Nedostaje vam osnovno interesovanje da se posvetite nekim poslovnim temema koje zahtevaju dodatni napor. Nemojte precenjivati svoje profesionalne mogućnosti. Trenutni položaj Meseca u vama podstiče emotivnu nesigurnost, stoga izbegavajte rasparavu ili sumnjivo društvo. Budite iskreni prema svima.
  • 2024 © - vesti online