Plan Z-4 za Srbe prognane iz Hrvatske
Šef Dokumentaciono-informativnog centra "Veritas" Savo Štrbac smatra da je status prognanih Srba u Hrvatskoj nakon 15 godina egzodusa moguće rešiti jedino aktiviranjem i primenom plana Z-4 sa početka 1995. godine, kojim je međunarodna zajednica Srbima u Hrvatskoj garantovala "državu u državi".
Štrbac je na konferenciji za novinare u Banjaluci rekao da Srbi u Hrvatskoj veruju da autori ovaj plan nisu pravili za jednokratnu upotrebu ili za tadašnje čelnike Hrvatske, Republike Srpske Krajine ili SR Jugoslavije.
"Ovaj plan je rađen na osnovu optimalnih istorijskih i tadašnjih okolnosti i činjenica, kako bi se u buduće za sva vremena na najbolji mogući način rešili dugi istorijski sporovi između hrvatskog i srpskog naroda na prostoru Hrvatske i izbegli krvavi ratni sukobi", istakao je šef "Veritasa".
Štrbac je rekao da odluka Međunarodnog suda pravde od 22. jula o legalnosti jednostrano proglašene nezavisnosti Kosmeta posredno potvrđuje legalitet i legimitet akata koje su Srbi iz Hrvatske početkom devedesetih godina doneli o razdruživanju sa Hrvatskom i proglašavanju nezavisne države, jer su imali status konstitutivnog naroda.
Šta je Z-4 predviđao
Plan je uključivao sledeće aspekte autonomije za Srbe:
• Krajina bi bila zona slobodne trgovine bez carina, čime bi se ohrabrio ekonomski rast; • elementi državnosti bi uključivali grb, zastavu, himnu i policiju; • 11 opština u kojima su Srbi imali većinu prema poslednjem jugoslovenskom popisu iz 1981. godine imale bi poseban status i činile bi ''Srpsku Krajinu“; • Istočna Slavonija, Zapadni Srem i Baranja ne bi bili uključeni u autonomnu Krajinu, ali bi imali odvojene procese reintegracije uz prisustvo međunarodnih mirovnih snaga; • Ustav i zakoni Republike Hrvatske bi važili na teritoriji Krajine, ali bi prethodno morali biti odobreni od predstavnika Krajine; |
On je rekao da prognani i raseljeni Srbi iz Hrvatske po belom svetu očekuju značajniju pomoć međunarodne zajednice na rešavanju njihovih pitanja, posebno statusa, jer bi se jedino tako donekle ispravila velika istorijska i ljudska nepravda kojoj je i sama kumovala prema Srbima iz Hrvatske.
Štrbac je izrazio očekivanje da će Haški tribunal do kraja ove godine izreći osuđujuću presudu hrvatskim generalima Anti Gotovini, Mladene Markaču i Ivanu Čermaku za zločine počinjene nad Srbima u vojnoj operaciji "Oluja" 1995.godine.
"Nema nikakve sumnje da će presuda koju će doneti Tribunal imati veliki značaj za Hrvatsku i za Srbe iz Hrvatske", naglasio je Štrbac, dodajući da kvantitet i kvalitet dokaza izvedenih u toku glavnog pretresa od Tužilaštva i Sudskog veća učvršćuje optimizam krajiških Srba da će presuda biti osuđujuća.
Štrbac je rekao da Hrvatska i dalje bez valjanog razloga izbegava ekshumacije poznatih mesta ukopa najmanje 438 posmrtnih ostataka Srba uglavnom pod oznakom "nepoznat" i identifikacije 268 ekshumiranih posmrtnih ostataka.
Govoreći o 15 godina od stradanja Srba u operaciji "Oluja" u Krajini, Štrbac je rekao da se na evidenciji "Veritasa" nalaze imena 1.922 poginulih i nestalih Srba u ovoj akciji i posle, od čega 1.192 civila ili 62 odsto od kojih je polovina bila starija od 60 godina.
Štrbac je naveo da se među žrtvama "Oluje" nalazi i 19 lica do 18 godina starosti, dodajući da je od ukupnog broja žrtava do kraja avgusta ubijeno 1.764 lica ili u proseku po 68 dnevno.
On je dodao da je od ukupnog broja žrtava do sada rešena sudbina 894 lica, dok se na evidenciji nestalih vodi još 1.028 lica, od čega 669 civila među kojima 342 žene.
