Zašto Crna Gora ne sme da podigne bodljikavu žicu na granici prema Albaniji?
Ilegalni prelasci migranata postaju veliki problem za Crnu Goru, pa zvanična Podgorica razmišlja o postavljanju bodljikave žice u dijelu granice prema Albaniji. Koliko je ta ideja ostvariva?
Alternativna migrantska ruta koja ide iz Grčke preko Albanije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine da bi preko Hrvatske svoje konačno ishodište imala u zemljama Zapadne Evrope, polako postaje glavni tranzitni pravac, ali i ruta za nelegalno prebacivanje i krijumčarenje migranta koji pristižu iz zemalja Bliskog istoka, Azije i Afrike.
Jedna od karika na putu nove migrantske rute je i Crna Gora, a albanski mediji navode da je posljednjih mjeseci registrovan sve veći broj migranata koji prelaze sa teritorije Albanije u Crnu Goru, pri čemu Tirana odbija da vrati dio migranata koji pređu njenu teritoriju.
Nova ruta se sve više koristi i za krijumčarenje ljudi, pa se, prema pisanju albanskih portala, ture sa migrantima najčešće "organizuju sa lokalnim kriminalcima koji ih kasnije prebacuju u Crnu Goru“. Kako preciziraju albanski mediji, punktovi sa kojih se migranti prebacuju nalaze se u okolini Skadra, a ilegalni prelasci najčešće se organizuju u blizini graničnih prelaza "Božaj“ i "Sukobin".
Ipak, problem po Crnu Goru nastaje jer albanska strana očigledno još nije spremna da ispoštuje međunarodni Sporazum o readmisiji i time prihvati one migrante koji su sa njene teritorije nelegalno ušli u Crnu Goru, pa je iz Vlade Crne Gore najavljeno da bi ta zemlja na granici sa Albanijom mogla postaviti bodljikavu žicu u slučaju većeg priliva migranata. To je potvrdio načelnik odsjeka za nadzor državne granice Vojislav Dragović.
- Imamo nerazumijevanje u pogledu vraćanja tih lica, oni se pravdaju često da u pogledu dokumentacije za ta lica, kada ih mi nađemo, ne postoje dokazi da su bili na teritoriji Albanije - kazao je Dragović za RTCG.
Pomoć Crnoj Gori kako bi ona spriječila krijumčarenje migranata obećala je i mađarska vlada, koja je najavila da će u slučaju ozbiljnije migrantske krize donirati Crnoj Gori spiralnu bodljikavu žicu za pokrivanje 25 kilometara državne granice.
Novinar Dražen Živković koji prati ovu temu ocjenjuje da su ilegalni prelasci migranata veliki "problem za Crnu Goru, ali i da se o toj temi „veoma malo zna i govori“. U tom smislu, on za Sputnjik ocjenjuje da Crna Gora već sada polako postaje "crna rupa Evrope“.
- Svi znaju da postoje unaprijed razrađene rute, preko kojih se za određene novčane svote ljudi prebacuju dalje prema Bosni i Hercegovini. Nažalost, Crna Gora je danas crna rupa u Evropi za prebacivanje migranata sa svih strana, i to više nije nikakva tajna - kaže Živković.
On takođe nije previše optimističan ni u pogledu najave šefa granične policije Vojislava Dragovića da postoji mogućnost da se postavljanjem žičanih ograda u dijelu granice prema Albaniji riješi problem ilegalnih migranata. Kako dodaje, teško da će se ta ideja "ikada ostvariti i primijeniti u Crnoj Gori".
- Ovo iz razloga jer vladajuća garnitura u Crnoj Gori najveći broj glasova na izborima upravo crpi iz albanskog biračkog korpusa, tako da će politički motivi i ovog puta prevladati i gotovo sam siguran da od izgradnje te žičane ograde koju potencira policija nikada neće doći. Pokušaj postavljanja te ograde izazvao bi revolt albanskog stanovništva koje živi u tom pojasu, a to vlast ni po koju cijenu neće dozvoliti, jer opstanak na vlasti je ipak važniji od bilo čega - jasan je Živković.
Prema viđenju sagovornika Sputnjika, "sva ova priča ljudi iz policije, nažalost, služi u svrhu marketinga i kako bi se bar malo umirila javnost, a problem gurnuo pod tepih".
