"Hrvatska katolička crkva podržava ustaše, a mladi Hrvati sanjare o Titu"
Austrijski "Der Standard" objavio je veliku analizu pod naslovom "Tita demontirali u Zagrebu" o tome kako je "u državama bivše Jugoslavije istorija prisutna u politici" i da "levica uzdiže Titovo nasleđe, dok se desnica bavi revizionizmom".
Ističe se da je preimenovanje Trga maršala Tita "mesecima izazivalo kontroverze" i da je na kraju zagrebačka skupština glasala da se naziv trga promeni "iako je Tito sigurno najpoznatiji Hrvat u svetu".
Konstatuja se da je inicijativa za preimenovanje Titovog trga došla od "ekstremno desne stranke koju je suosnovao bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović" i da je dugogodišnjem gradonačelniku Milanu Bandiću trebala "nova mala stranka da bi imao većinu u gradskoj skupštini".
U Hrvatskoj debata o istorijskoj ulozi Tita redovno dovodi do izliva emocija i žestokih političkih obračuna između njegovih osporavatelja i podržavatelja. Za Hasanbegovića je Tito ništa drugo nego totalitarni vođa koji je nakon Drugog svetskog rata naredio zločine i kršio ljudska prava.
Pročitajte još:
* Hrvatska popustila: Skinuta ploča s natpisom "za dom spremni"
* Za sukob spremni: Kako je Hrvatska "zaratila" sa svim komšijama?
* "Za dom spremni je ustaški, koljački pozdrav, neprihvatljiv je"
- Za Titove pristalice s područja bivše Jugoslavije je antifašizam koji Tito personifikuje, jedina pozitivna ideologija s tradicijom i s kojom se ljudi identifikuju ako žele da se odmaknu od dominantnog nacionalizma - piše "Der Standard" i citira nemačku istoričarku Mari Žanin Kalik koja jugonostalgiju i titonostalgiju tumači kao svestan odgovor na prevladavajući nacionalizam u državama koje su nastale na području bivše Jugoslavije.
Hrvatska sadašnjost idealizuje Titovu Jugoslaviju
Naročito za mlade ljude koji su bili deca tokom raspada Jugoslavije, beg u idealizovanu prošlost je izraz nade da je moguće barem na nešto biti ponosan s obzirom na neutešnu i besperspektivnu sadašnjost, piše "Der Standard" i podseća da su 1990-ih u Hrvatskoj uništene hiljade antifašističkih spomenika.
Cilj takvih poteza - koji uključuju i preimenovanje ulica i trgova - na području bivše Jugoslavije bio je "izbrisati svaku simboličku poveznicu s Jugoslavijom".
"Der Standard" napominje da je "u Hrvatskoj različito sećanje na Jugoslavije trajna tema, iako instrumentalizovanje istorije ne rešava niti jednu aktuelnu temu, poput nezaposlenosti" i da desnica odbija "svako nasleđe Jugoslavije", dok ga levica posmatra kao "rezervoar svog identiteta", prenosi "Index.hr".
- Desnica u Hrvatskoj se najviše bavi revizionizmom, i to tako da se NDH u kojoj su vladali fašistički ustaše glorifikuje, ustaški zločini umanjuju ili poriču i uspostavlja se kontinuitet NDH sa sadašnjom Hrvatskom.
U Hrvatskoj ima sve više čežnje za tradicijom ustaša
Najnoviji primer toga su natezanja oko ploče u Jasenovcu s ustaškim pozdravom, a odbrana pozdrava "Za dom spremni" je izraz "čežnje nacionalistički nastrojenih Hrvata za tradicijom ustaša".
Predviđa se i da će vlada na čijem je čelu Andrej Plenković predložiti zakon koji zabranjuje "ne samo fašističke, nego i komunističke simbole".
Revizionizam u Hrvatskoj sve više jača, a podržava ga Katolička crkva, smatra austrijski list u svojoj analizi.
Kao primer toga se navodi primer revizionističkog dokumentarnog filma o Jasenovcu (u režiji Jakova Sedlara) koji je pohvalio Hasanbegović, a prikazan je i na času veronauke u Sisku.
"Der Standard" zaključuje da u Hrvatskoj ima sve više pristalica ustaša, ali i u Bosni i Hercegovini.
