Vedrana Rudan oštra: Mi smo Hrvati - u tome i jeste problem!
"Ne znam sećate li se prvih hrvatskih demokratskih izbora? Bilo je to pre dvadeset i pet godina, ali ja Tuđmana na Korzu nikad zaboraviti neću. Urlao je kako je "ovo" Hrvatska, i kako će ostati Hrvatska i kako ćemo, aleluja, aluluja, biti "svoji na svome". Njegova cura, pokojna Nela Eržišnik, zorno nam je pokazala kako smo na putu da ubijemo "crvene vragove". Uhvatila se za međunožje i urliknula nama ispod bine: "Ni ovde više nisam crvena.", piše poznata hrvatska književnica Vedrana Rudan.
Svaki Živorad bio je neprijatelj
"Krenuli smo na čelu sa HDZ-om u rat protiv crvenih i zavili zemlju u crveno. Kako je tih godina bilo jednostavno živeti. Znaš put do slobode, ubi, ubi, Srbina, znaš cilj, čista Hrvatska. I bi tako. Očistismo Hrvatsku od Srba, tada se nije mnogo gledalo ko je četnik, ko je Srbin, svaki Živorad bio je neprijatelj, osim ona dva tada mala Živorada koji su bili Tuđmanovi unuci, svi su ostali Živoradi bili meta. Pobismo ih, naravno u samoodbrani, oterasmo ih, ovo je Hrvatska, postadosmo čisti, najzad svoji na svome.
Pročitajte još:
* Vedrana Rudan: Kolinda, potpuno si odlepila!
* Rudan: Nikolić je Srbiji ono što je nama Kolinda - jedinica za glupost
O, kako je bilo krasno i prekrasno kad su se Hrvatskom valjale horde četnika. Neki su bili stari 7, neki 77 ali smo, mi Hrvati znali kome treba sprašiti hrvatski metak u četničko čelo. Danas nas sve tako zbunjuje. Umiremo više nego ikad, od gladi, demokratije, mira i lečenja alelujom. Jesmo li to zaslužili?
Političari nas udaviše
Pre samo 25 godina znali smo ko nam je neprijatelj, pobedismo, osvojismo slobodu, strovalismo se u demokratiju i sad nas udavi i pobeda i sloboda i demokratija? Zašto smo nezadovoljni? Šta smo mi onima koji nas vode?
Mi smo njima četnici. Kad se ratuje protiv četnika sva su sredstva dozvoljena. Davljenje izvršenjima, morenje glađu, hladnoćom, kreditima, nezaposlenošću. Kako su prošli četnici stari od sedam do sedamdeset i sedam godina u ratu za našu slobodu? Eto vidite. To mi danas, stari od sedam do sto sedam godina, prolazimo u njihovom ratu za njihovu slobodu.
O, kako tužno, pretužno, kako to da oni ne znaju, mi se ne zovemo Živorad. Mi smo Hrvati!
U tome i jest problem.