Bitka na Sutjesci omogućila stvaranje EU
EU, jedinstvena politička tvorevina, nikada ne bi postala realnost da nije bilo veličanstvene pobede savezničkih snaga u Drugom svetskom ratu, kome su nemerljiv doprinos dali Srbi, ali i pripadnici drugih naroda i narodnosti, izjavio je danas član Predsedništva BiH iz Republike Srpske Nebojša Radmanović na Tjentištu, gde je obeležena 67. godišnjica bitke na Sutjesci.
On je istakao da se u ovoj bici protiv fašizma u maju i junu pre 67 godina kovala buduća, posleratna Evropa.
Radmanović je rekao da se tradicionalni pojam antifašizma danas više nego ikad zloupotrebljava od grupa i pojedinaca u dnevnopolitičke svrhe.
"Pojam antifašizma danas prisvajaju jedni samo za sebe, odričuđi pravo antifašizma drugima. Zato, svi oni koji umanjuju, omalovažavaju i svesno degradiraju učešće srpskog naroda u borbi, treba da izraze poštovanje i zahvalnost prema našoj istoriji, našim žrtvama i trajnim vrednostima bez kojih ne bi opstali", rekao je Radmanović.
On je poručio da će nove generacije mladih u BiH imati svoje Sutjeske, Kozare i Neretve bez oružja i dodao da će to biti stalna borba u znanju i kreativnosti, a za napredak na svetskom i evropskom tržištu.
"Upravo zato je istorijska odgovornost nas političara da im to omoguđimo, kako bi imali ravnopravne šanse sa svojim vršnjacima širom Evrope", rekao je Radmanović.
Na skupu na Tjentištu govorio je i ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Rade Ristović, koji je istakao da je tradiciju obeležavanja bBitke na Sutjesci Vlada RS uvrstila u kalendar najznačajnijih istorijskih događaja na ovom prostorima.
"Sutjeska treba da ostane ne samo uspomena, već i opomena da se zlo nikada više ne ponovi", rekao je Ristović.
Funkcioneri RS, brojne delegacije iz gradova Srbije, RS i Crne Gore položili su cveće i vence na Spomen-kosturnicu, a na platou ispred centralnog spomenika na Tjentištu, tradicionalno, povelo se i kozaračko kolo.
Na Tjentištu je priređena i izložba fotografija posvećena bici na Sutjesci, poznatijoj kao Peta ofanziva, koja je trajala od 15. maja do 15. juna 1943. godine, kao i bogat kulturno-zabavni program.
Za bitku na Sutjesci u jugoslovenskoj istoriografiji odomaćen je i naziv operacija "Švarc" nemačkih trupa. Cilj operacije bilo je razbijanje grupa otpora i uspostavljanje čvrste kontrole nad jadranskim zaleđem za slučaj iskrcavanja saveznika.
Borba je počela 15. maja, koncentričnim nastupanjem protiv glavnine partizanskih snaga na prostoru Sandžaka i severne Crne Gore, a završila se 15. juna 1943. probojem obruča i probojem glavnine snaga Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ) u BiH.
U ovoj bici bilo je angažovano 126.000 pripadnika okupatorskih snaga, sa većim brojem tenkovskih i artiljerijskih jedinica i avijacije, dok su partizanske snage od 20.000 vojnika bile svrstane u četiri divizije.
U Petoj neprijateljkoj ofanzivi poginulo je više od 7.000 partizana.
Ovo je bila i po obimu i po broju poginulih vojnika, najveća do tada preduzeta operacija na prostoru Jugoslavije.
U posebno teškoj situaciji bila je operativna grupa NOVJ, koja je na slabo nastanjenom području ostala bez izvora hrane. I pored gladi, vrlo teških gubitaka, ekstremnih fizičkih napora i neprekidnih oštrih borbi snage NOVJ zadržale su visok moral, disciplinu, borbenu koheziju i ubojitost, što im je priznao i neprijatelj.
Bitka na Sutjesci je zbog toga postala simbol izuzetnog požrtvovanja, hrabrosti i moralne čvrstine u najtežim iskušenjima.
