Porodice još čekaju pravdu
Porodice nevinih žrtava zločina u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici već 24 godine pitaju da li za njih postoji pravda. I 24 godine nisu dobili odgovor. Ponovo će ga potražiti danas na mestu stradanja njihovih najbližih.
Planirano je da porodice i zvaničnici oko 10 sati i 30 minuta mirno prošetaju nekadašnjom Dobrovoljačkom, današnjom ulicom Hamdije Kreševljakovića. Zapaliće sveće, položiti cveće, a biće održan i kraći verski pomen. Za razliku od prethodnih godina, najave nekakvih kontraprotesta sa druge strane nisu tako glasne. I samo to se razlikuje. Pravosudni organi i dalje ćute.
- Zločin muslimanskih formacija nad pripadnicima JNA 2. i 3. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu još nije sankcionisan, niti su vlasti Federacije BiH dozvolile postavljanje spomen-ploče žrtvama. Nije postojao nijedan opravdan razlog za podmukli napad na vojnu kolonu koja nikoga nije ugrožavala, ali prevladala je mržnja i želja za nanošenjem što većih gubitaka JNA - kaže predsednik Boračke organizacije Republike Srpske Milomir Savčić.
On dodaje da su ne samo bošnjačke vlasti i Tužilaštvo BiH, nego i međunarodni tužioci, zatvorili oči pred zločinom u Dobrovoljačkoj ulici i svojim nečinjenjem doprineli njegovom minimiziranju. Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Srpske Milenko Savanović okarakterisao je događaje u Dobrovoljačkoj kao - genocid.
- Podsetio bih sve da je međunarodni tužilac 2012. godine oslobodio sve one protiv kojih je vođen postupak za ovaj zločin - dodao je Savanović.
A oni koji su svojevremeno dovođeni u vezu sa zločinom, sada slobodno žive i rade u Sarajevu. Ejup Ganić, član ratnog Predsedništva BiH, ima svoj privatni univerzitet, dok Zaim Backović, čiji se glas čuje na jednom od snimaka kako naređuje otvaranje vatre, sada je poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Podmukli napad
Pripadnici Zelenih beretki, Patriotske lige, MUP-a i Teritorijalne odbrane BiH napali su kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici 2. maja 1992. godine. U napadu su život izgubila 42 pripadnika JNA, od kojih su 32 bili Srbi, šestorica Hrvati, dvojica Bošnjaci i dvojica Albanci. Tom prilikom zarobljeno je 207 pripadnika JNA, 71 je ranjen, a dan kasnije devetorica zarobljenih je ubijeno.
