Hrvati "odlepili": "Ćirilica je starohrvatsko pismo, vratimo je u škole"
Rektor Univerziteta u Zagrebu Damir Boras kaže da su ćirilica i glagoljica "starohrvatska pisma" i da bi bilo dobro da budu ponovo u nastavi.
"Poznavanje ćirilice pomaže učenju ruskog jezika"
Davor Dukić, redovni profesor Odseka za kroatistiku - Katedre za stariju hrvatsku književnost, navodi dva razloga zbog kojih bi bilo dobro da se uči ćirilica.
- Na ćirilici imamo niz starih tekstova, a poznavanje toga pisma pomaže učenju ruskog jezika. Drugi je razlog to što se kod naših komšija koriste i ćirilica i latinica, a savladavanjem osnova ćirilice u osnovnoj školi naši bi učenici dobili mogućnost čitanja stručne literature na ćirilici - izjavio je Dukić za "Jutarnji list".
On se slaže sa tezom da danas ne bi bilo toliko teškoća sa uvođenjem ćiriličnih ploča u Vukovaru, da je ćirilica ostala u hrvatskom obrazovnom sistemu.
- Kada nešto bolje poznajete, manje od toga zazirete - rekao je Dukić.
"U mozgu prostora ima..."
Dekan Filozofskog fakulteta sa početka devedesetih, akademik Josip Bratulić, stav o ćirilici u školama opravdava rečima: "Nijedno znanje čoveka ne opterećuje da bi ga osiromašilo. U mozgu prostora ima, a poznavati pisma je vrlo dobro - onaj ko ne zna pisma, ne zna ni jezike."
Svestan da u dnevnopolitičkom kontekstu ovo pitanje može da bude dočekano na nož, Bratulić nudi rešenje i kaže:
- Problem je što ćirilici treba skinuti političku auru. Kako? Vrlo jednostavno - nazovimo je hrvatskom ćirilicom.
Pročitajte još:
* Novi premijer, stari problemi: Hrvatima i dalje smeta ćirilica
"Ako je odluka o ćirilici suprotna Ustavu, biće obustavljena"
Direktor Hrvatskog instituta za jezik Željo Jozić, s druge strane, pita kako se dogodilo da se ćirilica više ne uči u školama, ako se danas jezikoslovci slažu da bi trebalo da se vrati.
Jasno je, kaže, da su ćirilica i glagoljica stara hrvatska pisma, a da su Hrvati bili tropismena nacija i pisali glagoljicom, ćirilicom i latinicom.
"Činjenica je i da su hrvatska ćirilica, tzv. bosančica, i glagoljica danas vrlo zanemarena pisma iako su njima pisani neki od najvažnijih dokumenata hrvatske istorije", navodi on.
Međutim, bivši ministar nauke Radovan Fuks kaže da ne zna šta je rektor Boras želeo da postigne sa inicijativom za vraćanje ćirilice u hrvatske škole, ali se slaže da bi svakako bilo korisno da buduće generacije više uče informatiku ili još jedan strani jezik.
