BiH traži raspodelu imovine SFRJ
Novi ambasador BiH u Srbiji Boriša Arnaut ocenio je danas da je veoma bitno što dolazi do odmrzavanja odnosa između Srbije i BiH i da je "velika stvar" što će Predsedništvo BiH u maju posetiti Beograd.

Arnaut je naglasio da treba učiniti sve na političkom nivou da brže idemo zajedno da idemo ka Evropskoj uniji.
"Ne možemo svađama ući u EU. Svađa sa susedima nikome ne donosi dobro. Kada otklonimo svađe i uspostavimo dobrosusedske odnose, biće lakše i Srbiji i BiH za ulazak u EU", istakao je Arnaut u intervjuu "Radiju Slobodna Evropa".
On je naveo da je formirana komisija o raspodeli do sada ne raspodeljene imovine bivše SFRJ, a jedna od sekcija Komisije je za raspodelu bivše imovine diplomatsko-konzularnih predstavništava.
"Tu se nešto uradilo, ali ima i niz druge imovine. Sada stvaramo preduslove i kontakte za sastanak tih komisija", kazao je Arnaut.
Glavni tutor mudžahedina
![]() Pripadnik jedinice "El mudžahedin"
Boriša Arnaut se vezuje za desetine spornih slučajeva izdavanja državljanstava BiH borcima terorističke organizacije „El mudžahedin“ koja je formirana 1993. godine u okolini Zenice. U tu jedinicu bilo je uključeno na stotine muslimanskih dobrovoljaca koji su dolazili iz celog sveta, pre svega iz severnoafričkih i azijskih zemalja. Zloglasna jedinica "El mudžahedin" je odgovorna za mnoge ratne zločine nad srpskim i hrvatskim zarobljenicima i stanovništvom.
Arnaut je najviše spornih državljanstava izdao tokom 1994. godine, a po njegovom odobrenju više turskih državljana, poput Kojlu Nejdeta, Mehmeta Kokeza ili Sirijaca poput Rashida al Suadiri, upisano je u državljanstvo BiH.
Borišu Arnauta je Silajdžić 2007. godine predložio Predsedništvu BiH, ali Arnaut tada nije dobio agreman pa BiH tri godine nije imala ambasadora u Srbiji. Pre imenovanja na mesto ambasadora u Srbiji, Boriša Arnaut je bio konzul BiH u Minhenu.
![]() Ratni lider bosanskih muslimana Alija Izetbegović sa članovima odreda "El mudžahedin" u Vozući kod Zavidovića 1995. godine
Međutim, najzanimljiviji državljanin sa ovog spiska svakako je vođa mudžahedinske zajednice iz Bočinje, poznat kao Abu Hamza, koji je rešenje o državljanstvu dobio 1994. kao Al-Husin Imad.
Iste godine MUP BiH je izdao rešenja i Zemirlineu Merouaneu, Karašeu Abdelilahu, Alnasnr Abdulu i Gasmiju Zeinedineu Redau. Ali, to je tek vrh ledenog brega: najspornijim se smatra spis iz 1995. kada je iz tadašnjeg MUP BiH jednim aktom u CSB Sarajevo poslat nalog za naknadni upis u matičnu knjigu rođenih za 103 naturalizovana državljanina BiH, od kojih je 90 odsto arapskog porekla.
Gotovo sva rešenja su nastala u mandatu Bakira Alispahića i nose potpise pomoćnika ministra Gorana Varuneka, Boriše Arnauta i Amre Hadžović-Brkan.
Arnaut je posle boravka u MUP BiH bio na poslovima u konzulatu u Nemačkoj. |
On je naveo da je BiH stalo da zaštitimo firme iz te zemlje - "Energoinvest" i ostale firme koje su u Srbiji imale svoja predstavništva i imovinu.
"To su uglavnom zgrade. Firme koje su nekada radile po inostranstvu, nekada su bile zajedničke firme, pa naplata tih dugova pristiže. I tu imamo sporova sa Srbijom oko raspodele i učešća firmi u tim dugovima, koji se sada upravo naplaćuju", rekao je Arnaut.
On je dodao da je Komisija već obavila deo posla, ali da krajem maja imaju sastanak u Beogradu kada će nastaviti rad na podeli diplomatsko-konzularnih predstavništava.
Arnauti - u diplomatiji cela familija
![]() Damir Arnaut
Boriša Arnaut je otac Damira Arnauta, savetnika predsedavajućeg Predsedništva BiH Harisa Silajdžića. Damir Arnaut je imenovan za ambasadora BiH u Australiji, posle čega je izjavioda će mu prioritet biti izručenje Dragana Vasiljkovića, poznatijeg kao Kapetan Dragan. Na Silajdžićev zahtev se uključio i u pripremanje odbrane člana ratnog Predsedništva BiH Ejupa Ganića, koji je uhapšen u Londonu po poternici Srbije zbog umešanosti u zločin nad vojnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine. Damirova supruga Sanja Bagarić je savetnik za medije u Silajdžićevom kabinetu, a majka Mirsada, Borišina supruga, savetnik u Ambasadi BiH u Vašingtonu. |
Arnaut je rekao da je i Srbija imala firme u BiH i da zato ima potraživanja i sa jedne i sa druge strane.
"BiH ih ima i prema Hrvatskoj i prema Srbiji. U zajedničkoj domovini to su bile firme koje su uvek imale zajednička predstavništva - od Slovenije do Makedonije", dodao je on.