Dovitljive komšije: Hrvati se dosetili kako da "zeznu" banke
U hrvatskoj tradiciji i kulturi postojanje braka na papiru još uvek ima svoj praktični značaj. No izmučeni krizom i previsokim ratama kredita, neki Hrvati dosetili su se kako da manipulišu bankama, pa makar to podrazumevalo razvod braka.
Jutarnji list otvorio je priču o tome kako u Hrvatskoj ima sve više slučajeva prevara banaka, i to putem fiktivnih razvoda i plaćanja alimentacije. Naime, u slučaju plaćanja alimentacije, koja je prvi isplatni razred, obveze poput kredita mogu se dirati tek nakon što se isplati alimentacija.
Primera radi, ako imate platu sedam hiljada kuna, možete se dogovoriti sa svojim (fiktivno) bivšim supružnikom da ćete mu na ime izdržavanja dvoje dece svakog meseca davati pet hiljada kuna. Tako stanje na bankovnom računu možete svesti na minimalni garantovani iznos od 2.000 kuna koje vam banka ne sme uzeti. Na taj ste način kao obveznik plaćanja alimentacije izbegli plaćanje kredita sve dok deca ne završe redovno školovanje ili navrše 26 godina.
Advokat Vesna Alaburić u razgovoru za tportal.hr kazala je kako priča o razvodu i alimentaciji nije ništa novo u hrvatskoj svakodnevici. Ova pojava bila je prilično raširena u bivšoj Jugoslaviji kada su postojala stanarska prava.
“To je sasvim uobičajena situacija u kojoj ljudi, ako mogu, nastoje steći neku novčanu ili materijalnu korist, a da ne ulaze u zonu kaznene odgovornosti. Još davno, kada je postojalo stanarsko pravo, čest je slučaj bio taj da se muž i žena razvedu kako bi, na primer, muž dobio pravo na stan, a zapravo nastave živeti zajedno i tako imaju dva stana. Takođe, čest je i taj slučaj da je osoba nekome garant ili sudužnik pa se onda odluči na podizanje kredita do te granice da mu banka ne može sesti na račun. Stoga je ova priča sasvim uobičajena stvar“, rekla je Alaburić.
Banka je očito na taj način prevarena, no može li to i dokazati? Jutarnji list piše da je gotovo nemoguće dokazati da se radi o fiktivnom razvodu. Treća strana ne može pobijati sudsku odluku o razvodu ili tražiti ponavljanje postupka, a u Hrvatskoj ne postoji ni poseban institut koji bi mogao istražiti i dokazati da se zaista radi o prevari.
