Bivši hrvatski ministar: Ustaštvo i dalje živi u Hrvatskoj
Prvi hrvatski ministar unutrašnjih poslova Josip Boljkovac, koji očekuje suđenje za partizanski zločin nad civilima 1945. kod Duge Rese, kazao je da se ne boji ni suđenja niti moguće osude, ali ističe da progon njega koji je među prvima dizao ustanak protiv fašizma dokazuje da ustaštvo i dalje živi u Hrvatskoj, što "mora biti velika opomena".
Nakon komemorativnog skupa žrtvama ustaškog terora u Gornjoj Trebinji kod Karlovca Boljkovac je novinarima izjavio da se ne boji mogućeg zatvora zbog optužbi za zločin nad civilima 1945. jer "nije kriv niti sud ima argumente za njegovu krivicu".
Boljkovcu bi na zagrebačkom Županijskom sudu za mesec dana trebalo početi suđenje zbog optužbi da je kao šef kotarske OZNA-e 1945. naredio smaknuće 21 civila zbog njihove saradnje s ustaškim vlastima.
"Sve je moguće zbog prevelikih diskrecijskih ovlašćenja sudija, iako likvidacija iz 1945. godine nema nikakve veze sa mnom". One sa slovom 'U' je skupila logorska ekipa, a organizatore ustaškog pokreta je kupila OZNA okruga, a ne OZNA kotara, na čijem sam čelu bio ja, jer kotarska OZNA za to nije imala nadležnost", kazao je Boljkovac i dodao je da je u vreme dugoreškog zločina on bio u bolnici zbog trovanja hranom.
Na pitanje znači li to da se uopšte nema razloga bojati suđenja Boljkovac je odgovorio "da je tragično samo to da se u Hrvatsku vraća ustašluk pa se sudi SKOJ-evcima koji su protiv fašizma dizali ustanak 1941.".
"Ja bih radije da grešim, da više nema ustašluka, ali ne grešim. Kome treba sada suđenje protiv onih koji su prvi dizali ustanak i izvršavali zadatke, prepešačili ove krajeve kad se klalo i ubijalo, kao i ovde u bivšoj opštini Skakavac? Nekome valjda treba. Ali to je opomena. Opomena!, naglasio je Boljkovac agenciji Hina.
Tokom suđenja koje bi trebalo da počne 5. februara očekuju se iskazi 40-ak svedoka. Među njima je rodbina ubijenih, onih koji imaju saznanja da li ue Boljkovac imao ovlašćenja komandovati jedinicama Korpus narodne obrane Jugoslavije (KNOJ) te svedoci koji bi trebalo da odgovore da li je na dan zločina bio u karlovačkoj bolnici. Očekuje se i analiza arhivske građe koja bi mogla rasvetliti pod kojim okolnostima je došlo do zločina.
