Oficir UN: Bili smo taoci i živi štit VRS
Kanadski oficir Patrik Rekner svedočio je danas na suđenju Ratku Mladiću u Tribunalu u Hagu da je njega i druge pripadnike Unprofora u proleće 1995. godine Vojska Republike Srpske uzela za taoce i koristila kao "živi štit" od napada NATO iz vazduha.
Rekner koji je tada bio šef nenaoružanih vojnih posmatrača UN na Palama, izjavio je da su ga srpski vojnici zarobili 25. maja 1995, nadan napada avijacije NATO na objekte i instalacije VRS. Svedok je rekao da je Nikolas Ribić, Kanađanin srpskog porekla, u "regularnoj uniformi VRS" zapretio zarobljenim posmatračima i njihovoj komandi da će ih ubiti, ako NATO nastavi napade. Mladić (70), tadašnji komandant VRS, optužen je za uzimanje više od 200 "plavih šlemova" i posmatrača UN za taoce, krajem maja i početkom juna 1995. Po optužnici, snage bosanskih Srba izložile su taoce kraj svojih objekata i instalacija kao "živi štit" od napada NATO.
Svedok je kazao da je, na dan zarobljavanja, razgovarao telefonom sa Jovanom Zameticom, savetnikom predsednika RS Radovanom Karadžića, koji mu je preporučio da "sarađuje". Rekner je ispričao da su posmatrači UN 26. maja, s lisicama na rukama odvedeni do Jahorinskog potoka gde su ih srpski vojnici vezali za stubove i vrata skladišta municije.
"Bombardovanje je još bilo u toku... Bili smo odvedeni do depoa za municiju koji su bili bombardovani... Vezali su me za stub ispred skladišta, a NATO je dva skladišta već uništio tog jutra", kazao je Rekner koga je jedan civil udario i pretio mu pištoljem.
Zarobljenicima su, kako je rekao, srpski vojnici ponovili da će "umreti zbog NATO" ako Alijansa nastavi napade. Reknera je, vezanog za stub u Jahorinskom potoku, video i Karadžićev savetnik Zametica, s kojim je često kontaktirao. Na primedbu kanadskog oficira da je "šokiran" tretmanom, Zametica mu je odgovorio da su se "vremena promenila".
Zametica je danas svedočio na suđenju Radovanu Karadžiću, negirajući da je pripadnicima UN ikada prećeno smrcu i tvrdeći da su bili tretirani kao "ratni zarobljenici". Reknera koji je pet sati bio vezan za stub, i posmatrača UN iz Poljske Januša Kalbarčika, srpski vojnici zatim su odveli do radio-relejne stanice na Jahorini, za koju su ih vezali i tako ih snimili. Svedok je napomenuo da je verovao da će tada biti ubijeni. Zarobljeni su potom vraćeni u kasarnu na Jahorini gde su ostali do oslobađanja, 18. juna 1995. Tužioci su u sudnici prikazali snimke pripadnika Unprofora vezanih za stubove kod skladišta i radarske stanice na Jahorini, koji su bili prikazani na televiziji Pale.
Rekner je izjavio i da se 15. juna sastao sa članom predsedništva RS Nikolom Koljevićem i obavestio ga da su posmatrači "uzati za taoce i da im je prećeno".
Iako "nije bio upoznat s detaljima", Koljević mu je odgovorio da su bosanski Srbi, zbog napada NATO, bili primorani da pribegnu "šok terapiji" u odnosima s međunarodnom zajednicom. Mladićev branilac Miodrag Stojanović tvrdio je, u unakrsnom ispitivanju, da su Reknera i druge pripadnike UN, 25. maja 1995, zarobile "paravojne snage" i da VRS "nije imala nikakve veze s tim".
"Sve je naredio Ribić, a on nije bio pripadnik VRS", rekao je Stojanović. Vojska je zarobljene, kaže odbrana, preuzela tek 27. maja.
Svedok je potvrdio da je osobe koje su ga zarobile, Ribića i ostale, u ranijim izjavama opisao kao "nešto poput paravojne formacije". Naglasio je, međutim, da je Ribić sam sebe, prenoseći pretnju komandi Unprofora da će zarobljeni biti ubijeni, opisao kao "vojnika VRS" i da je nosio uniformu "regularne vojske". Odbrana je ponovila da je VRS pripadnike Unprofora smatrala "ratnim zarobljenicima", a ne "taocima" i da ih je tretirala po međunarodnim konvencijama.
Rekner je odgovorio da se nije osećao kao "ratni zarobljenik" zato što njemu i ostalim VRS nije, u prvo vreme, omogućila kontakt s lekarima, Crvenim krstom, niti porodicom, na šta je bila obavezna.
"Nikada nam nisu rekli ni da neće sprovesti pretnju da će nas ubiti. To nije način postupanja prema ratnim zarobljenicima po Ženevskoj konvenciji", podvukao je kanadski oficir. Sledećeg svedoka optužbe, raspravno veće će saslušati sutra.
Optužnica generala Mladića tereti i za genocid u Srebrenici; za progon Muslimana i Hrvata širom BiH, koji je u sedam opština imao razmere genocida i za terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada, 1992-95. godine.
