Hrvati podigli spomenik ćirilici - hrvatskom pismu
Na ogradi Osnovne škole u Kočerinu kraj Širokog Brijega osvanulo je 12 u kamenu isklesanih ćiriličnih slova visokih 1,4 metra, širokih metar i debelih 25 centimetara. Ovaj neobičan spomenik delo je Grga Mikulića, ekonomiste i direktora Turističkog ureda Široki Brijeg, pesnik, književnika, klesara, vajara, etnologa, ljubitelja starina...
Iako je reč o ćirilici, autor spomenika tvrdi da se radi o starom hrvatskom pismu, što je kako kaže i bio razlog da "žestoki Hrvati" iz tog kraja prihvate ova monumentalna slova usred naselja.
|
Dok kod Širokog Brijega niče spomenik ćirilici, Srbi u Vukovaru i drugim delovima Hrvatske, muku muče da ostvare zakonsko pravo na upotrebu svog maternjeg jezika i pisma. |
"U početku je bilo neverice i čuđenja, ali kad smo objasnili da se radi o starom hrvatskom pismu kojim je 1404. godine pisana i Kočerinska ploča, nadgrobni spomenik Vignja Miloševića, koja se čuva u crkvenom prostoru crkve u Kočerinu kao spomenik nulte kategorije, onda je sve selo na svoje. Radi se o tome da je forsiranje ćirilice u vreme dve Jugoslavije kao srpskog pisma kod naroda stvorilo animozitet prema svakoj ćirilici, makar je ona, uz latinicu i glagoljicu, srednjovekovno hrvatsko pismo, 'arvacka ćirilica'. Tako se dogodilo da smo s prljavom političkom vodom izbacili i dete, koje sada spasavamo", kaže Grgo.
Grgo je do sada je isklesao i postavio 12 slova na dva postolja, a preostalih 15 biće postavljeno na još tri postolja. Sve će to biti osvetljeno i vidljivo za sve prolaznike koji idu putem Mostar–Split i Mostar−Tomislavgrad−Livno.
Milulić navodi da su slova klesana u vrlo kvalitetnom hercegovačkom kamenu "rujan", a da su u dosadašnjem poslu najviše pomogli Vlada Republike Hrvatske, Vlada Federacije BiH i Zapadnohercegovačka županija. Svoj stručni doprinos dala je i doktor nauka Marinka Šimić s Instituta za kroatistiku i slavistiku u Zagrebu.
"Naš je cilj da hrvatska ćirilica u UNESCO-u dobije status nematerijalne svetske kulturne baštine", dodaje Grgo.
