Lažirani podaci popisa u Hrvatskoj?
Samo nekoliko dana nakon što su javnosti predstavljeni rezultati ovog popisa, jedan od 396 obrađivača koji je u kasarni u Jastrebaskom radio na obradi podataka, rekao je da je to mesto bilo najveća kancelarija za falsifikovanje podataka u Hrvatskoj.
- Mi smo tamo doslovno šminkali Hrvatsku, dopisivali izmišljene podatke, bili svedoci neverovatnim glupostima koje su popisivači upisivali, a koje nismo mogli da ispravimo. Podaci ovog popisa, koji bi trebalo da služe za planiranje i donošenje ključnih strategija, ništavni su - navodi sagovornik "Jutarnjeg lista", koji je spreman o tome da svedoči i pred Državnim tužilaštvom.
On smatra da je neophodno da se na internet stave svi popisivački listići jer je to jedini način da svaki građanin vidi podatke o sebi.
Srbe nagovarali da se drugačije izjašnjavajuSrpsko narodno veće dovodi u pitanju verodostojnost objavljenih rezultata, uz objašnjenje da je u vreme popisa bilo ozbiljnih nepravilnosti koje su se ogledale u tome da se tokom popisa sugerisalo koju etničku i versku pripadnost bi trebalo da izjavljuju. Ukoliko se pokaže da su podaci zaista lažirani, time su dovedeni u pitanje i podaci o statusu srpskog stanovništva u Hrvatskoj. Naime, prema podacima koji su predstavljeni, broj Srba u ovoj susednoj zemlji je u poslednjih deset godina opao za 14.998, odnosno za 7,43% manje nego 2001. godine. Popis je takođe pokazao da su Srbi u Hrvatskoj siromašniji su i stariji od Hrvata, u državnim i javnim službama gotovo ih ni nema, od ukupnog broja sudija 1,9 odsto su Srbi, dok ih je u diplomatiji tek 0,46 procenata. |
- To je jedini način da se dobiju istiniti podaci, jer ovo je neverovatan falsifikat. Jedino ako svaki građanin bude mogao videti sve podatke o sebi - da li je oženjen, sa kim živi i šta sve poseduje i ako bude mogao prijaviti greške, koje će zatim biti ispravljene, postoji mogućnost da dobijemo istinitu sliku Hrvatske - navodi izvor lista.
- Namera je Zakona o popisu da zaštiti privatnost građana i zabranjuje otkrivanje ličnih podataka, što meni ne pada na pamet da otkrivam. Govorim samo o povredama u prikupljanju i obradi podataka, koje su dovele do netačnih rezultata - kaže pomenuti obrađivač podataka sa popisa.
Popis stanovništva obavljen je u aprilu 2011. godine, a nakon završetka, kartoni sa milionima popisnica smešteni su u kasarni u Jastrebarskom. Tamo su, u nemogućim uslovima, stajali mesecima netaknuti, jer tadašnja Vlada nije DZS-u osigurala sredstva za angažovanje ljudi koji bi obradili podatke, a sam DZS, tvrdili su, među svojim zaposlenima nema kapaciteta za to. Mediji su nagađali i da je deo papirnih popisnica bio uništen zbog vremenskih uslova i miševa u kasarni, ali sagovornik "Jutarnjeg lista" navodi da to nije tačno.
- Ništa nije bilo uništeno, nisam video da je ijedan karton bio makar oštećen. Uslovi su bili užasni za ljude koji su tamo radili, jer je u prostorijama bilo više od 30 stepeni, tempo rada je bio užasan, pritisak strašan - kaže naš sagovornik.
List prenosi i da je Hrvatska je imala ponudu iz Izraela da se popis 2011. godine sprovede bez papira, putem tableta. Izraelci su godinu dana pre popisa ponudili i edukaciju kadra i tablete, ali Hrvati nisu pristali već su se odlučili za klasični popis, što je ne samo produžilo obradu podataka, već dovelo do skandaloznih grešaka na samom početku. Naime, štampanje miliona popisnica, što je bio veoma unosan posao, DZS je dodelio jednoj maloj štampariji, na šta su se žalile Narodne novine.
