Skup u Zagrebu: Čiji je Ivo Andrić?
Povodom 120. godišnjice rođenja književnika Iva Andrića, Hrvatsko društvo pisaca (HDP), organizovalo je skup posvećen pitanjima o životu i delu poznatog nobelovca.
Intrigantnu temu skupa načeo je istoričar književnosti Velimir Visković, s pitanjem šta nam znači Ivo Andrić danas. Prema njegovim rečima već dvadesetak godina postoji problem Iva Andrića u Hrvatskoj, jer za neke "devedesetih nije bio dovoljno dobar Hrvat". On je istakao da Andrićevo delo sakuplja univerzalne vrednosti, a da su i drugi hrvatski književnici njegove generacije, poput Tina Ujevića, pisali ćirilicom i na ekavici, ali da mu je i Krleža zamerao monarhistička usmerenja.
Visković je napomenuo da su i u bošnjačkim književnim krugovima ocenili da su Andrićevi muslimanski likovi nosioci negativnih osobina.
"Mislim da su neki bošnjački intelektualci mudro replicirali tim napadima, a posebno bi istakao Envera Kazaza", rekao je Visković i dodao da je Andrić bio politički prilagodljiv, ali da je do smrti plutao u nečemu što sumira više identiteta.
On je ocenio da je Ivo Andrić s pravom i hrvatski i srpski i bosanski pisac, a što se tiče bošnjačkog teže je reći, međutim, prema Viskovićevim rečima, ni među Bošnjacima nije ujednačen odnos prema Ivu Andriću.
Profesor dr. Ivo Banac govorio je o političkim aspektima Andrićevih dela.
"Malo znamo, al' je znano. U Beogradu su verovali da je isusovački gojenac, jezuita, premda je svoju ljubav poklonio samo bosanskim fratrima. Bosnu je doživljavao kao zemlju mržnje i svoja razmišljanja o užoj domovini stavio je u usta svog književnog dvojnika, Maksa Levenfelda. Nema sumnje da je sve što je retrogradno u Bosni vezivao uz islam, a muslimanski junaci, poput Alije Đerzeleza i braće Morića, u njegovom su delu zapravo dehumanizovani", rekao je Ivo Banac.
