Hadžić pred sudom: Nisam kriv!
Bivši vođa Srba u Hrvatskoj Goran Hadžić izjavio je danas pred Haškim tribunalom da nije kriv za zločine nad nesrbima u istočnoj Slavoniji 1991-92. godine. "Izjašnjavam se da nisam kriv", rekao je Hadžić, pošto ga je sudija Gi Delvoa pitao kako se izjašnjava.
Tribunal je u 14 tačaka Hadžića optužio za zločine nad Hrvatima i drugim nesrbima u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Sremu 1991-92. godine.
Optužnicom mu se na teret stavljaju progon, istrebljenje i ubistva nesrba, zatvaranje, mučenje, okrutno postupanje i nehumana dela, deportacije i prisilno premeštanje, bezobzirno razaranje naselja, uništavanje kulturnih i verskih objekata i pljačka.
U prvom pojavljivanju pred sudijom, 25. jula, Hadžić je odložio izjašnjavanje o krivici za mesec dana, na šta je imao pravo po pravilima suda.
Hadžić je u vreme obuhvaćeno optužnicom bio premijer SAO Slavonija, Baranja i zapadni Srem, a kasnije i predsednik Republike Srpske Krajine.
Prema optužnici, Hadžić je od avgusta 1991. do kraja juna 1992. učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje Hrvata sa velikih delova teritorije Hrvatske.
Na čelu tog poduhvata bio je, po optužnici, tadašnji predsednik Srbije Slobodan Milošević, a među učesnicima su bili Jovica Stanišić, Franko Simatović-Frenki, Vojislav Šešelj, Željko Ražnatović-Arkan, Milan Martić, Radovan Stojičić-Badža i pripadnici JNA.
Hadžić i drugi učesnici u zločinačkom poduhvatu planirali su, podsticali, naredili, počinili ili pomagali progon nesrba na rasnoj, verskoj ili političkoj osnovi, piše u optužnici.
Progon je, po optužnici, obuhvatao istrebljenje ili ubistvo stotina civila Hrvata i drugih nesrba, uključujući žene i starije osobe, u Dalju, Dalj Planini, Erdutu, Erdut Planini, Klisi, Lovasu, Grabovcu i Vukovaru. Te zločine počinile su Teritorijalna odbrane i paravojne formacije, uključujući Ražnatovićevu i Šešeljevu.
Hadžić je optužen i za deportaciju ili prisilno premeštanje "desetina hiljada" hrvatskih i drugih nesrpskih civila sa tih područja.
Stotine hrvatskih i drugih nesrpskih civila dugotrajno su zatvarani, premlaćivani, mučeni i ubijani, navodi tužilaštvo, a često su bili vođeni i na prisilni rad.
Prema nesrbima su vlasti kojima je na čelu bio Hadžić, po optužnici, uvodile diskriminantivne mere, kao što su ograničavanje slobode kretanja; smenjivanje sa rukovodećih položaja u lokalnim institucijama.
Do sada su okončani postupci protiv 125 optužena - 64 su osuđena, 12 ih je oslobođeno. Kazne su do sada izdržala 32 osuđena. Trojica optuženih, među kojima i Slobodan Milošević, umrla su tokom suđenja. Na izdržavanju kazne u jednoj od oko 15 evropskih zemalja je 25 osuđenih, a na prebacivanje na izdržavanje kazni čekaju njih četvorica.
Tribunal je postupke protiv 13 optuženih ustupio nacionalnim pravosuđima u Srbiji, BiH i Hrvatskoj. U toku su postupci protiv 37 optuženih.