Sarajevo - nekada multietničko, a danas?!
Zbog rata se nacionalna struktura Sarajeva drastično izmenila, a pre njega je glavni grad BiH bio zaista višenacionalna sredina. Prema poslednjem popisu stanovništva iz 1991. godine, od 527.049 stanovnika njih 259.470 se izjasnilo kao Muslimani, 157.143 kao Srbi a 34.874 kao Hrvati.
Međutim, nakon okončanja ratnih sukoba i potpisivanja Dejtonskog sporazuma, krenuo je proces povratka prognanika. Na žalost, povratak se nije dogodio, iako se očekivalo da će kao glavni grad u kome su smeštene gotovo sve zajedničke državne, entitetske i kantonalne institucije kao i međunarodna zajednica, Sarajevo biti grad koji će biti primer ostalima. To se, na žalost, nije dogodilo.
Opstrukcije povratka i sprovođenja imovinskih zakona, iskazivanje netolerancije prema povratnicima pa i onima koji su tokom rata ostali u opkoljenom gradu, različiti nacionalno motivisani incidenti i pretnje, napadi na sveštenike, kreiranje ambijenta koji nije pogodovao povratku njegovih predratnih stanovnika - Sarajevo su danas učinili gotovo jednonacionalnim gradom.
I nedavno istraživanje, u organizaciji Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu i "Fridrih - Ebert" Fondacije potvrdilo je da i prilikom zapošljavanja vlada diskriminacija prema pripadnicima hrvatskog i srpskog naroda, odnosno da u Sarajevu najbolje prolaze Bošnjaci. To istraživanje, prvo takve vrste u BiH, pokazalo je da se Srbi uglavnom pozivaju na honorarne poslove i poslove na ugovor, Hrvati na poslove koji zahtevaju srednju stručnu spremu, a Bošnjaci u stalni radni odnos.
Glavni cilj izrade studije, kako su istakli neki od autora istraživanja, bio je započinjanje rasprave u stručnoj javnosti o potrebi daljeg istraživanja i rešavanja tog problema, da bi se pridonelo primeni temeljnih ljudskih prava i sloboda zagarantovanih međunarodnim dokumentima i ustavima, a i Zakonom o zabrani diskriminacije.
Na diskriminaciju i u velikom trgovačkom centru BBI u središtu Sarajeva, za skupštinskom govornicom upozorio je i dr. Ivo Komšić.
On je na sednici Doma naroda federalnog Parlamenta pokrenuo inicijativu za preispitivanje ustavnosti ugovora i podugovora koje vlasnik trgovačkog centra BBI u Sarajevu sklapa, dajući u zakup poslovne prostore u tom centru uslovljavajući zakupce da tu ne prodaju svinjsko meso niti toče alkohol.
"BBI nije verski nego javni objekat, na javnom je dobru i na najboljoj lokaciji u BiH", rekao je Komšić koji smatra da je u ovom slučaju reč o diskriminaciji prema posetiocima koji konzumiraju svinjsko meso ili pivo, na primer.
Inicijativu za pokretanje pitanja ustavnosti ugovora i podugovora koje vlasnik BBI centra sklapa sa zakupcima poslovnih prostora Komšić upućuje federalnom ministarstvu pravde.
Rekao je da su ga na to zapravo podstakli građani iz Sarajeva ali i izvan njega koji su u trgovačkom centru BBI bili - neprijatno iznenađeni .
