Godišnjica stradanja u akciji "Bljesak"
U Srbiji, Republici Srpskoj i srpskoj zajednici u Hrvatskoj obeležena je danas 16. godišnjica stradanja Srba u zapadnoj Slavoniji tokom operacije "Bljesak", u kojoj je za samo 36 sati pobijeno više od 280, a prognano oko 15.000 ljudi. Hrvatske vojne i policijske snage izvršile su agresiju na zapadnu Slavoniju 1. i 2. maja 1995. godine, kada je ova oblast bila zona pod zaštitom UN (sektor "Zapad").
Oko 16.000 pripadnika hrvatskih snaga napalo je iz više pravaca manje od 4.000 pripadnika tadašnje Vojske Republike Srpske Krajine 1. maja u 5.30 sati, a stanovništvo je zatečeno na spavanju.
Iznenadnim udarom presečeni su gradovi Pakrac i Okučani s okolinom, a u okruženju hrvatskih snaga našlo se 6.000 Srba, što znači da je napadača bilo više nego stanovnika u ovoj oblasti, a odnos broja vojnika četiri prema jedan.
Umesto da spreče agresiju, zaštitne snage UN, na vreme upozorene od hrvatskih generala, povukle su se na bezbedna mesta.
Prema podacima Dokumentaciono - informacionog centra "Veritas", u "Bljesku" je ubijeno ili nestalo 283 Srba, među kojima 57 žena i devetoro dece do 14 godina starosti.
Hrvati su pokupili i pokopali 168 ubijenih, najviše pod oznakom "nepoznat", a tek prošle godine ekshumirani su posmrtni ostaci 52 osobe, od kojih 28 iz Medara i 34 iz Okučana.
Održan parastos u Beogradu
Parastosom u Crkvi svetog Marka u Beogradu obeležena 16. godišnjica "Bljeska". Parastos je služio starešina crkve otac Trajan, uz prisustvo nekoliko desetina članova rođaka stradalih i članova izbegličkih udruženja.
Predsednik Koalicije udruženja izbeglica u Srbiji Miodrag Linta rekao je da odgovornost za srpske žrtve u zapadnoj Slavoniji tokom operacije "Bljesak" snosi pre svih međunarodna zajednica, pošto je ta oblast bila zaštićena zona Ujedinjenih nacija.
"Posledice hrvtaske operacije 'Bljesak' za Srbe iz zapadne Slavonije su katastrofalne. Prisilno je proterano oko 20.000 Srba, ubijeno ili nestalo 283 Srba, među kojima 57 žena i devetoro dece mlađe od 14 godina", rekao je Linta u izjavi agenciji Beta.
On je istakao da deo odgovornosti snosi i Srbija, i podsetio da za te zločine niko nije optužen - bilo direktni počinioci ili njihova komanda.
Zločince goniti dok god su živi
Predsednik Republike Srpske RS Milorad Dodik poručio je danas u Gradiški, na obeležavanju 16. godišnjice od egzodusa Srba iz zapadne Slavonije, da je potrebna istina o stradanjima Srba na tom području i da zločinci odgovaraju za počinjene zločine dok god su biološki živi.
Milorad Dodik
"Stradanje naroda na ovom području i njegova patnja su ogromni i zato se ovde okupljamo već decenijama da bismo upravo to rekli - za ove zločine i one koji su počinjeni nad Srbima u mnogim drugim mestima još niko nije odgovarao", naglasio je Dodik.
On je istakao da je "osnova naše borbe u ovom vremenu upravo to da se na adekvatan način procesuiraju zločini nad Srbima, koji su širom bivše Jugoslavije stradali, a za njih nema ni pravne ni moralne satisfakcije."
Presuda hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču u Hagu, kaže Dodik, predstavlja samo mali deo satisfakcije za istinu koju je srpski narod odavno znao, a to je da je tadašnja država Hrvatska izvršila etničko čišćenje i proterala sve Srbe iz Hrvatske.
"Produženi" zločin
"Ono što se može smatrati produženim zločinom je činjenica da se nizom sistemskih mera svih ovih godina nakon egzodusa pokušava onemogućiti povratak Srba na njihova vekovna ognjišta i povratak njihove imovine", istakao je Dodik.
On je dodao da se ponekad čuje da to nije politika zvanične države Hrvatske, ali adekvatni rezultati na terenu izostaju.
"Nije slučajno što sa ovog mesta odlazim u Donju Gradinu da odam poštu stradalima u Jasenovcu i sahranjenim u Donjoj Gradini. Mi se uporno sve ove godine ovde okupljamo da bi obeležili srpska stradanja za koje tražimo istinu", naglasio je Dodik.
Institucionalno obesmišljavanje srpskog stradanja
Kao što je izostala istina i pravda za stradanje Srba u zapadnoj Slavoniji, konstatovao je predsednik RS, tako je izostala istina i za Jasenovac i Donju Gradinu, jer je sve urađeno sistemski da se stradanje Srba zaboravi, obesmisli i institucionalno onemogući.
"Naša odgovornost u ovom trenutku jeste da se okupljamo, setimo naših stradalih predaka, kažemo istinu i tražimo pravdu ovde i na svim drugim mestima gde je pravda potrebna", poručio je predsednik RS.
Podsetivši da mnogi Srbi izbegli iz zapadne Slavonije danas žive u RS, Dodik je istakao da institucije Srpske žele da učine sve da se oni adaptiraju i na pravi način nastave svoj život na ovim prostorima.
"Svi bi želeli da vide mogućnost slobodnog povratka Srba u njihove domove u Hrvatskoj ako to žele, ali im je to onemogućeno kao i svih prethodnih godina", rekao je Dodik, izrazivši uverenje da će proces evropskih integracija u koji ide Hrvatska u jednom od poglavlja ljudskih prava omogućiti adekvatno reagovanje po ovom pitanju.
Haška presuda tiče se i "Bljeska"
Savo Štrbac
Šef Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas" Savo Štrbac ocenio je da presuda Haškog tribunala hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču za akciju "Oluja" predstavlja zahtev međunarodne zajednice sudovima u regionu, a posebno u Hrvatskoj, da procesuiraju sve ostale zločine počinjene nad Srbima od 1991. do 1995. godine.
Nakon što je u Gradiški prisustvovao obeležavanju 16. godišnjice od egzodusa Srba iz zapadne Slavonije i njihovog stradanja u operaciji hrvatske vojske "Bljesak", Štrbac je u izjavi novinarima podsetio da je Haški sud utvrdio da je u akciji "Oluja" bio udruženi zločinački poduhvat, čiji je cilj bio prisilno i trajno protjerivanje Srba iz Krajine i Hrvatske, te istakao da je "Oluja" bila poslednji čin etničkog čišćenja Srba iz Hrvatske.
U Hrvatskoj još traje etničko čiščenje Srba
Istakavši da zločini nad Srbima i danas traju u Hrvatskoj, jer je još na snazi etničko čišćenje Srba u toj zemlji, Štrbac je rekao da je, prema zvaničnim podacima Statističkog zavoda Hrvatske, od 2002. godine do danas duplo više Srba napustilo Hrvatsku nego što ih se vratilo u tu zemlju.
"Popis stanovništva, koji je aktuelan sada u Hrvatskoj, daće poražavajuće podatke", rekao je Štrbac, ističući da procene "Veritasa" pokazuju da će rezultat popisa biti onakav kakav je projektovao Franjo Tuđman pre nego što je krenuo u etničko čišćenje Srba iz Hrvatske, a to je na granici od tri odsto.
Govoreći o procesuiranju zločina počinjenih nad Srbima u operaciji "Bljesak", Štrbac je napomenuo da je u tom pogledu do sada bilo samo nekih pokušaja u Hrvatskoj, podsetivši da je 2006. godine bila podnesena krivična prijava protiv hrvatskog generala Mladena Kruljca, koji je komandovao jednom od brigada hrvatske vojske u "Bljesku", ali da je ta prijava odbijena.
Štrbac je podsetio da je 2008. godine MUP Republike Srpske podneo krivičnu prijavu Odeljenju za ratne zločine Tužilaštva BiH, koja se još nalazi u fazi analize.
"Nakon identifikacije i sahrane sedam članova porodice Vuković iz sela Medari, koje je najviše stradalo u 'Bljesku', gde je bilo najmanje 23 ubijena i masakrirana meštanina, Tužilaštvo Srbije za ratne zločline otvorilo je predkrivični postupak i počeli su sada ozbiljno da rade na tom predmetu", rekao je Štrbac i dodao da očekuje da će Tužilaštvo Srbije za ratne zločine i Tužilaštvo Hrvatske "dati rezultat" i konačno krenuti jedna ozbiljna istraga za zločine počinjene nad Srbima u operaciji "Bljesak" od 1. i 2. maja 1995.godine. |
Od ukupnog broja žrtava dosad je rasvetljena sudbina samo 47, od toga 37 na području RS, bilo da je reč o onima koji su stradali u napadu hrvatskih aviona preko granice, na desnoj obali Save, ili onima koji su tamo mrtvi prevezeni ili umrli od zadobijenih povreda.
Ostalih 10 žrtava koje su identifikovane u martu ove godine, žitelji su sela Medari, među njima je sedam članova porodice Vuković, braća Ranko i Milutin, njihove supruge i troje dece.
U "Bljesku" je zarobljeno oko 1.450 pripadnika Srpske Vojske Krajine, većina na prevaru uz pomoć zaštitnih snaga UN.
Nakon zarobljavanja, hrvatski sudovi su velikih broj Srba osudili na dugogodišnje kazne zatvore za različite vrste navodnih zločcina, a nekoliko desetina zarobljenika prošlo je višegodišnje specijalne torture "konačišta za zarobljenike" Lora u Splitu.
U operaciji "Bljesak" Hrvatska je dovršila etničko čišćenje u kome je, počev od 1991. godine, iz zapadne Slavonije izgnano oko 67.000 Srba, a vratilo se samo 1.500, uglavnom starijih, ljudi.
I Hrvatski helsinški odbor je u svom izveštaju konstatovao da je operacija "Bljesak" potpuno promenila etničku strukturu zapadne Slavonije, jer su kuće izbeglih Srba u velikom broju zaposeli hrvatski doseljenici iz Bosne i Hercegovine i sa Kosmeta.
U opštini Okučani, koja je pre rata bila skoro isključivo naseljena Srbima, oni sada čine neznatnu manjinu.
Upravo u Okučanima predstavnici hrvatske države svakog 1. maja kao pobedu slave dan kada su zauzeli zapadnu Slavoniju uz gubitke od 42 mrtva i 162 ranjena pripadnika svojih oružanih snaga.
Za zločine počinjene nad Srbima u zapadnoj Slavoniji, koja je bila pod zaštitom UN, niko nije optužen ni pred Haškim tribunalom, ni pred hrvatskim sudovima, bilo da je reč o direktnim počiniocima zločina ili komandnoj odgovornosti.
Linta: Akcija "Bljesak" nije bila ni legalna, ni legitimna
Operacija "Bljesak" nije bila legalna jer je napadnuto područje Zapadne Slavonije koje je bilo pod zaštitom UN, za šta nije bilo osnova. S druge strane, cilj te operacije nije bilo samo uspostavljanje suvereniteta Hrvatske na tom području, kako tvrdi Zagreb, nego pre svega prisilno proterivanje srpskog stanovništva, rekao je Linta.
To je konstatovao i Hrvatski helsinški odbor u svom izveštaju, rekao je Linta za TV B92 i podsetio da je u operaciji "Bljesak" proterano blizu 20.000 Srba, a sa područja cele Zapadne Slavonije od 1991. do 1995 oko 70.000 Srba.
"Veoma mali broj prognanih Srba se vratio na ognjišta i to uglavnom starije životne dobi", kazao je Linta istakavši da je glavni razlog to što je "Hrvatska vodila politiku sprečavanja povratka, ne samo u Zapadnoj Slavoniji, već i u ostalim delovima zemlje".
Hrvatske vlasti su, kako je naveo, "mehanizmom tajnih spiskova optuženih za ratne zločine, povremenim hapšenjima i privođenjem Srba na informativne razgovore zastrašivala ljude da se ne bi vratili". "Ljudi su zato strahovali da nemaju osnovne bezbednosne uslove za povratak, a s druge strane Hrvatska nije povratnicima obezbedila uslove za ekonomski opstanak, odnosno održivi povratak", kazao je Linta. Hrvatska povratnicima nije vraćala kuće i imovinu na vreme, nije omogućila obnavljanje privrednih i poljoprivrednih objekata i omogućila zapošljavanje, objasnio je predsednik Kolicije.
Linta je ukazao da je "i danas situacija u Hrvatskoj za izbeglice veoma loša, ljudi tamo ne vide perspektivu, veliki broj izbeglih i prognanih se snašao na drugi način van Hrvatske".
"Može se konstatovati da je etnička struktura Zapadne Slavonije, ali i drugih delova Hrvatske izmenjena i pitanje je da li će se tu nešto u narednom periodu moći popraviti", zaključio je Linta.
On je ukazao da presuda hrvatskim generalima u Haškom tribunalu za udruženi zločinački poduhvat, čiji je cilj bio trajno uklanjanje Srba iz Hrvatske, može biti dobra pre svega s aspekta zahteva Srba da im se vrate stanarska, imovinska i druga stečena prava.
"Mi očekujemo da EU ne zatvori Poglavlje 23 o pravosuđu i ljudskim pravima, pre nego što Hrvatska vrati imovinska i druga stečena prava prognanim Srbima, dok ne uspostavi iste standarde u suđenjima za ratne zločine za Srbe i Hrvate, kao i dok se ne reši pitanje ekshumacija i identifikacija posmrtnih ostataka Srba iz preko 600 poznatih grobnica", rekao je Linta.
"Očekujemo i da Vlada Srbije pitanje masovnog krešenja ljudskih prava preko 500.000 prognanih Srba iz Hrvatske i velikog broja građana Srbije koji tamo imaju imovinu, definiše kao jedno od otvorenih pitanja sa zvaničnim Zagrebom, a da temelj dijaloga bude Bečki sporazum o sukcesiji u kome stoji da će svim građanima biti vraćena prava koja su imali na dan 31. decembra 1990. godine", naveo je Linta. |
Operacija "Bljesak" hrvatskih oružnih snaga nije bila ni legalna, ni legitimna, kako to tvrdi predsednica vlade Hrvatske Jadranka Kosor, izjavio je večeras predsednik Koalicije udruženja izbeglica u Srbiji Miodrag Linta.
