Dodik: Incko nema pravo da se meša
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik uputio je pismo ambasadorima država članica Evropske unije i Saveta za implementaciju mira (PIK) u BiH u kojem navodi da visoki međunarodni predstavnik u BiH Valentin Incko nema ovlašćenja da osporava zakone koje donosi Narodna skupština RS.
![](/data/images/2010-10-01/97557_slika305288_f.jpg?ver=1298602412)
Podsećajući da se Incko prilikom donošenja takve odluke pozvao na ovlašćenja koja ima po osnovu Aneksa 10. Dejtonskog sporazuma, Dodik ističe da je RS jedna od potpisnica tog sporazuma, pa i ovog aneksa, kao i da "nije dozvoljeno da bilo ko dobijeni mandat za delovanje koristi protiv onoga od koga je taj mandat dobio".
On je podsetio da je entitetski parlament u 2009. doneo zaključak prema kojem Kancelarija visokog predstavnika (OHR) treba da bude transformisana u Kancelariju specijalnog predstavnika EU, bez nadležnosti za nametanje rešenja u BiH.
Parlament RS je tada, navodi Dodik, zatražio od visokog predstavnika da se odmah odrekne "bonskih ovlašćenja", koje koristi za nametanje zakona i smenu izabranih zvaničnika, ali je visoki predstavnik, umesto toga, doneo odluku kojom ukida te zaključke. Visoki predstavnik je to obrazložio time da oni "ugrožavaju isključive nadležnosti BiH izričito navedene u Ustavu BiH".
Dodik, takođe, ističe da je potpisivanjem svih aneksa Dejtonskog sporazuma "Republika Srpska učestvovala u ukidanju nelegitimne i nelegalne Republike Bosne i Hercegovine, potvrđujući svoj međunarodni status, od tada kao državotvorni entitet BiH".
Predsednik RS dodaje da su Dejtonski i Pariski mirovni sporazum odredili BiH kao sporazumnu državu dva entiteta, dajući jedino entitetima pravo da budu strane u budućim promenama tih međunarodnih ugovora.
Dodik, takođe, tvrdi da entitetima pripadaju sve državne funkcije i nadležnosti, osim onih koje Ustavom BiH nisu izričito date institucijama BiH, naglašavajući da nijednim članom Ustava BiH nije Bosni i Hercegovini dato pravo na bilo kakvu imovinu. Prema njegovim rečima, u nadležnosti BiH nisu ni svojinsko-pravni odnosi.
"Suprotno tome, protivnici Dejtonske BiH insistiraju da sva imovina, koja je ranije pripadala SR BiH, a koja je bila u sastavu SFRJ, sada pripada BiH i da se mora uknjižiti isključivo na njeno vlasništvo", navodi se u pismu.