Hrvatska tuži komandante Ozne za ratni zločin
Protiv trojice partizanskih i posleratnih rukovodilaca - Josipa Manolića, Josipa Boljkovca i Radeta Bulata hrvatski MUP će uskoro podići krivične prijave za ratne zločine nad zarobljenicima i civilima, piše danas "Večernji list".
Dokazni materijal tereti Manolića, Boljkovca i Bulata za niz masovnih i pojedinačnih ubistava u kojima su i oni, navodno, lično učestvovali, odnosno da su "odgovorni i lično i komandno za niz ratnih zločina koje su počinile partizanske jedinice i pripadnici komunističke tajne policije Ozne", piše novinar "Večernjeg".
Manolić i Boljkovac su krajem Drugog svetskog rata i posle njega bili komandanti u Ozni, prvi u Bjelovaru, a drugi u Karlovcu, dok je Bulat bio jedan od glavnih partizanskih komandanata u severozapadnoj Hrvatskoj.
U Hrvatskom helsinškom odboru za ljudska prava ističu da je sporna samo tehnička priroda njihovog procesuiranja.
"Ako se krene sa krivičnom prijavom MUP-a, onda vas pozovu pa vas saslušavaju pa to traje danima, a ako državno tužilaštvo krene na način kao što inače kreće protiv hrvatskih veterana, ta će gospoda završiti u pritvoru", izjavio je za Hrvatsku televiziju čelni čovek Hrvatskog helsinškog odbora Ivan Zvonimir Čičak.
Policija nije potvrdila podnošenje prijava, jer je istraga opsežna i traje od 2007. godine.
"Od tad do danas policija je obavila brojne informativne razgovore, prikupila relevantnu dokumentaciju iz tog perioda i za sada kriminalistička istraživanja još uvek traju", izjavio je portparol MUP-a Krunoslav Borovec.
Sva trojica negiraju da imaju veze sa zločinima, a Josip Manolić ističe da nije naređivao nikakve likvidacije.
"Ozna 2, kojoj sam bio načelnik, imala je zadatak da čisti teren, ali ne sa ciljem likvidacija, što se sada nameće, nego sa ciljem da se hvataju zločinci i predaju redovnom sudu", rekao je Manolić.
Posle smenjivanja Manolića sa mesta načelnika Ozne 1946. godine, zbog slučaja komunističkog rukovodioca Andrije Hebranga, koji je posle optužbi za saradnju sa ustašama počinio samoubistvo u beogradskom zatvoru, Manolić se seli u Zagreb i postaje načelnik Odeljenja za izvršavanje krivičnih sankcija u Sekretarijatu unutrašnjih poslova Hrvatske.
Lično je vodio hapšenje i zatvaranje zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca. U Sabor je ušao 1965. godine kao poslanik, a posle 1971. i "Hrvatskog proleća" smenjen je sa političkih funkcija.
Manolić je jedan od osnivača HDZ-a, član predsedništva Hrvatske 1990. godine, predsednik vlade od '90. do '91. predsednik Županijskog doma Sabora od '91. do '93. godine. Tada, zajedno sa Stjepanom Mesićem, izlazi iz HDZ-a i osniva stranku Hrvatskih nezavisnih demokrata.
Boljkovac je bivši načelnik karlovačke Udbe, a bio je i gradonačelnik Karlovca. U političku nemilost pada posle "Hrvatskog proljeća", a posle osamostaljenja Hrvatske prvi je ministar unutrašnjih poslova u Manolićevoj vladi, gde je bio i Stjepan Mesić. On je HDZ napustio 1991. godine.
Rade Bulat je bio komandant 32. divizije NOVJ, kao i oficir Glavnog štaba NOV-a i POJ-a. Nosilac je Partizanske spomenice, a 1953. godine proglašen je narodnim herojem. Bio je i poslanik u Saboru.
