Hrvati spremaju novi egzodus Srba
Hrvatski državni zavod za statistiku ovih je dana odgovorio na pitanje, koje je zapravo sam sebi postavio. Pitanje je glasilo: "Na koji će način biti uvršteni u popis stanovništva izbeglice i povratnici koji sticajem okolnosti ne žive na adresi boravka pošto niko ne može biti popisan dva puta, odnosno u dve države.
Ocena Zavoda je da hrvatskom stanovništvu mogu da pripadaju samo oni koji zadovoljavaju kriterijume "uobičajnog mesta stanovanja", što je inače i sugestija međunarodne zajednice.
- Popisivači ne mogu da znaju da li je neko fiktivno prijavljen, ima li dvojno državljanstvo, ima li status izbeglice, budući da se popis temelji na izjavi i popisivač ne proverava lične dokumente građana. U Hrvatskoj će se popisati svi koji se ovde zateknu, bilo kao stalni stanovnici bilo kao privremeno prisutne osobe. Na osnovu datih odgovora odrediće se oni koji zadovoljavaju kriterije uobičajenog stanovnika i te će osobe ući u ukupno stanovništvo određenog naselja Hrvatske. Za odsutne, podatke može dati član domaćinstva koji je prisutan - izjavila je Maja Pekeč, pomoćnica direktora Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske.
Zamka u mestu stanovanjaDa je kategorija "uobičajno mesto stanovanja" kad je reč o popisivanju srpskih povratnika koji iz objektivnih razloga ne žive u svojim kućama, rastegljiv pojam govori i ova izjava Maje Pekeč: - Oni će biti popisani u popisnim centrima prema mestu prebivališta. Ali to ne znači da će te osobe automatski ući u ukupan broj stanovnika Hrvatske. |
Bez obzira što gospođa Pekeč ne kaže ko će izdvojiti "uobičajne" od "neuobičajnih" stanovnika - jedini realni zaključak je da će to uraditi Državni zavod za statistiku na osnovu "izjava koje će potpisivačima dati takva lica i izjava njihovih komšija", kako je zapisano u popisnim pravilima. Ko izjavi da ima dve legitimacije, odnosno dve adrese, jednu u Hrvatskoj, a drugu recimo u Srbiji bez obzira gde više boravi, može da bude izbrisan sa spiska građana Hrvatske. Upravo toga se pribojavaju pripadnici srpskog naroda u Hrvatskoj.
- Bude li manipulacija sa takvim uslovima naša je računica da će na taj način iz hrvatskog stanovništva biti izbrisano oko 30 odsto Srba jer ih se upravo toliko nalazi u fazi povratka - upozorio je za "Vesti" na opasnost od novog egzodusa srpskog stanovništva iz Hrvatske, ali ovaj puta potezom pera, Rade Kosanović, predsednik Veća srpske nacionalne manjine Karlovačke županije.
Kosanović upozorava i na neke konkretne primere koji potvrđuju učestale priče da državni službenici u poslednje vreme često obilaze pojedina sela u kojima živi srpsko stanovništvo i gradske lokacije gde su Srbi dobili stanove umesto onih koji su im oduzeti za vreme rata kako bi napravili evidenciju o tome žive li pojedine srpske porodice u tim selima i stanovima ili su negde drugde.
- Kaže li još za njih i neko od njihovih komšija da ih nema na hrvatskoj adresi, ili samo da nisu stalno kod kuće, eto prilike Državnom zavodu za statistiku da ih uvrsti u kategoriju "neuobičajenih" stanovnika. Jer, upravo to se dogodilo Nikoli Mađaru, povratniku u Cerovac na Kordunu, koga je komšija otkucao da ne živi u svojoj kući mada mi svi dobro znamo da je tamo. Koliko samo može biti takvih slučajeva nakon što se obavi popis, a da mnogi uopšte neće znati je su li uvršteni u hrvatsko stanovništvo ili nisu - ogorčen je Kosanović kad govori o ponuđenim popisnim merilima i dokazuje kako je na prilično klimavim nogama teza Državnog zavoda za statistiku o "davanju podataka od strane komšija kao poslednjoj opciji koja će se koristiti kod popisa".
Pravoslavac nije Srbin- Ako neko na pitanje o nacionalnosti ne odgovori da je Hrvat, Srbin ili neke druge nacionalnosti, već recimo kaže da je pravoslavac, Jugoslaven ili Eskim, može mu se desiti da bude uvršten u rubriku "ostali", odnosno neopredijeljeni - upozorava Tatjana Vukobratović Spasojević, pravnica u SNV-u građae kako da odgovaraju na pitanja o nacionalnoj pripadnosti. |
