Hrvati mogu da rade u Nemačkoj, Srbi ne
Državljani Hrvatske i ove godine imaju pravo na šestomesečni sezonski rad u Nemačkoj, dok državljanima Srbije i Bosne i Hercegovine to nije dozvoljeno, mada i za njih postoje neke mogućnosti zapošljavanja, javlja Radio Dojče Vele.
Dogovor o postupku zapošljavanja hrvatskih sezonskih radnika u Nemačkoj potpisan je 1992. godine.
Sporazumom su uređena prava boravka i rada hrvatskih radnika u Nemačkoj na sezonskim poslovima u poljoprivredi, ugostiteljstvu, šumarstvu i zabavnim parkovima.
Hrvatski sezonski radnici su do 2005. mogli da rade najduže četiri meseca u kalendarskoj godini. Od 2009. godine najduže zaposlenje za sezonske radnike u ugostiteljstvu i poljoprivredi povećano je na šest meseci, a sezonskim radnicima u zabavnim parkovima na devet meseci godišnje. Od 1. januara ove godine nema značajnih promena.
Jedina prednost za državljane Hrvatske je što će u Nemačkoj biti više sezonskih poslova, jer dosadašnji sezonci, državljani osam novih članica Evropske unije - Slovenije, Estonije, Letonije, Litvanije, Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske, od 15. maja mogu u Nemačkoj obavljati bolje plaćene poslove.
Saradnica Nemačke agencije za rad Suzane Šniber je izjavila da ta agencija ima sklopljen Sporazum o zapošljavanju sezonskih radnika samo sa hrvatskim zavodom za zapošljavanje.
"Time je sezonsko zapošljavanje u Nemačkoj odobreno samo za državljane Hrvatske, ali ne i Srbije i BiH. One su 'treće zemlje', jer nisu članice EU, niti evropskog ekonomskog prostora", rekla je Suzane Šniber.
Mogućnost zapošljavanja u Nemačkoj imaju i hrvatske medicinske sestre i tehničari, na temelju dva sporazuma o zapošljavanju. Kada je reč o zapošljavanju visokokvalifikovane radne snage, na primer lekara i informatičara iz Hrvatske, Srbije i BiH, šansa postoji, ali...
"Njima će odobrenje za rad u Nemačkoj biti dato samo u slučaju da za to slobodno radno mesto nisu zainteresovani privilegovani kandidati, odnosno državljani neke od zemalja EU", izjavila je Suzane Šniber.
Posebno pravilo važi za novinare iz Srbije, Hvatske i BiH. Ako oni od nemačke vlade dobiju akreditaciju za izveštavanje, nije im potrebna saglasnost Agencije za rad da bi dobili dozvolu boravka.
U tu grupu spadaju i sportisti, umetnici, manekeni i fotomodeli, ako u Nemačkoj ispoštuju određene uslove. Profesionalni sportisti moraju biti angažovani u jednom od nemačkih sportskih klubova, a klub je dužan da im isplaćuje bruto platu, koja pokriva i penzijsko osiguranje.
