Kosmet zove hrvatske izvoznike
Zabranu uvoza robe iz Srbije na Kosovo hrvatske firme vide kao svoju šansu da povećaju izvoz, a na to ih poziva i kosovski ambasador u Zagrebu.
Nedavno zatvaranje granice Kosova za robu iz Srbije i uvođenje carine za robu iz BiH, firme iz Hrvatske vide kao svoju šansu da se ubace u taj trenutno prazan prostor. O tome govore tekstovi u hrvatskim medijima koji procenjuju da bi takvu situaciju "hrvatske firme trebale iskoristiti, jer će zbog embarga Kosovu najviše trebati građevinski materijal te prehrambeni i tekstilni proizvodi”, a procenjuju da bi takva zabrana uvoza robe iz Srbije mogla potrajati "dok Srbija ne prizna samostalnost te nove države”.
U takav "posao” odmah se ubacio i kosovski ambasador u Zagrebu Valter Sadiku, koji otvoreno poziva hrvatske proizvođače i izvoznike da iskoriste ovaj trenutak za proširenje svog tržišta i "zamene" dosadašnje izvoznike iz Srbije.
"Pozivamo sve zainteresovane hrvatske kompanije da agresivnije nastupe na kosovskom tržištu, pošto je stvaranjem novih okolnosti omogućena konkurentnost svih privrednih operatera", prenosi njegov poziv zagrebački "Večernji list".
Sadiku uz to tvrdi da od uspostavljanja nezavisnosti kosovski proizvođači „nisu imali nikakve mogućnosti da izvoze robu na tržišta Srbije i BiH, čak nisu imali ni pravo tranzita, što je direktno kršenje principa slobodne trgovine i ugovora Cefta”.
Hrvati već dugo izvoze robu na Kosovo?
Zanimljivo je da hrvatski privrednici koji imaju iskustva s izvozom roba na malo kosovsko tržište baš nisu posebno impresionirani "novom situacijom". Tako, na primer, vlasnik fabrike akumulatora "Munja" Ivan Miloloža, koji već dugo izvozi svoje proizvode na Kosovo, smatra da se radi "o političkim odnosima koji se neće odraziti previše na stvarnost i na privredne tokove".
"Vrlo brzo posle rata između Srbije i Kosova srbijanski su se proizvodi vratili na to tržište, a sad je situacija daleko od rata. Kratkotrajan prekid neće značiti da će se potrošači okrenuti drugim proizvodima, ali ipak možda neka od firmi može iskoristiti ovu pauzu”, kaže Miloloža i dodaje da hrvatska politika i privreda nisu iskoristili prilike za širenje hrvatskog izvoza kao što je to učinila Slovenija.
O tome na svoj način govori činjenica da izvoz Hrvatske na Kosovo posle prethodnog rasta u poslednje vreme opada: prošle godine hrvatski izvoz je iznosio 54,7 miliona evra, a uvoz s Kosova u vrednosti od 2,8 miliona evra, dok je u prvoj polovini ove godine izvoz bio tek 15,9 miliona evra, što je za 12 odsto manje nego u istom periodu lane. Na Kosovu inače stalno posluje 120 hrvatskih firmi, a s obzirom na vrednost ukupne razmene ono je na 51. mestu hrvatskih ekonomskih partnera.
Hrvatski proizvodi skupi
Problem hrvatskog izvoza na Kosovo je u prvom redu visoka cena roba, koja je rezultat udaljenosti do tog tržišta, ali i inače skuplja proizvodnja nego u Srbiji i BiH.
Predsednik Alijanse za biznis Kosova Agim Šahini o tome kaže:
"Daćemo im sve upute šta trebaju raditi i koji proizvodi nam trebaju. Naša Alijansa i Hrvatska privredna komora potpisali su u martu ove godine sporazum o saradnji da bi još više olakšali dolazak firmi iz Hrvatske na Kosovo, a sada je prava prilika. Iz Hrvatske možemo dobiti kvalitetne proizvode, ali oni trebaju biti i jeftiniji”.
Prema podacima te Alijanse, uvoz Kosova iz Srbije iznosi 300 miliona evra godišnje, što je pet puta više nego do sada iz Hrvatske. Šahini smatra da bi sada Hrvatska mogla da preuzme barem 60 odsto onoga što je do sada Kosovo uvozilo iz Srbije.
