Ko ima veće privilegije - Katolička ili Srpska pravoslavna crkva?
Kakve privilegije Katoličkoj crkvi obezbeđuju ugovori koje je Hrvatska pre dvadeset godina potpisala sa Vatikanom? Kako srpska država finansira Pravoslavnu crkvu? Zašto se političari utrkuju ko će da sedne u prvi red kada kardinal Bozanić služi misu i patrijarh Irinej liturgiju? To su pitanja na koje je odgovor pokušao da pronađe Radio Slobodna Evropa.
Ugovori sa Vatikanom štete Hrvatskoj?
Položaj Katoličke crkve u Hrvatskoj regulisan je u četiri ugovora koje je hrvatska država potpisala sa Vatikanom između 1996. i 1998. godine. Kritičari ovih ugovora već duže vremena traže njihovo raskidanje tvrdeći da oni nanose štetu Hrvatskoj.
Sociolog religije iz Zadra Ivica Maštruko smatra da je potrebna revizija tih ugovora, ali ne i njihovo potpuno odbacivanje jer to, po njegovim rečima, nije moguće. On ukazuje na razliku između situacije u Srbiji i one u Hrvatskoj.
- Položaj Srpske pravoslavne crkve reguliše se zakonima države Srbije, dok se položaj Katoličke crkve reguliše međunarodnim sporazumom između Svete stolice i Hrvatske. Taj sporazum ima prioritet nad zakonima koji se donose u državi Hrvatskoj. On ima karakter međudržavnog ugovora i nije ga moguće menjati bez saglasnosti obe strane - objašnjava Maštruko.
Milioni evra za Katoličku crkvu
On procenjuje da Katolička crkva dobija preko milijardu kuna godišnje, što iznosi oko 133 miliona evra.
- Tu nije uračunato da Katolička crkve uopšte ne plaća porez. Ne oporezuju se plate koje sveštenici primaju iz budžeta, jer se to ne vodi kao plata već kao nadoknada, odnosno nagrada. Katolička crkva ne plaća porez na prihode koje dobija za venčanja, pogrebe i krštenja, a ne plaća ni carinu na uvoz predmeta koji joj služe za mise - dodaje Maštruko.
Sociolog religije iz Beograda Srđan Barišić ističe da Srbija iz budžeta dobrim delom plaća socijalno i zdravstveno osiguranje sveštenika.
- Kad je reč o porezu, podsetio bih na nedavnu izjavu patrijarha Irineja da crkva neće plaćati porez sve dok joj ne bude vraćena sva imovina. Ipak, zanimljiv je odnos vlasti prema crkvi. Iako političari redovno trče da se rukuju i konsultuju sa visokim jerarsima, crkva je često ostavljena po strani kada se donose odluke od državnog interesa - kaže Barišić.
Političari se utrkuju ko će da bude viđen na misama
S druge strane, u Hrvatskoj nije tako.
- Postoji tiha i trajna saradnja između Katoličke crkve i vlada, pa i onih socijaldemokratskih, jer lideri političkih partija misle da se na taj način osiguravaju glasači. Političari u Hrvatskoj se utrkuju u tome ko će da bude viđen na misama i ko će da sedi u prvom redu kada kardinal Bozanić služi misu - kaže Ivica Maštruko.
Barišić smatra da su Katolička crkva u Hrvatskoj i Pravoslavna u Srbiji ravnopravne po pitanju privilegija.
- Često kažem - kada bi Srpska pravoslavna crkva bila organizovana kao Rimokatolička, mislim da bi bila toliko jaka da bi zamenila državu - zaključuje Srđan Barišić.
