Crkveni brak će priznati i država
Crkveno venčanje, pred predstavnikom verske zajednice, predviđeno je Prednacrtom Građanskog zakonika kao punovažno i izjednačeno sa građanskim sklapanjem braka pred matičarem. Za tu novinu je, međutim, potrebna i izmena Ustava, koji sada izričito predviđa da se brak može zaključiti samo pred nadležnim državnim organom.
Još od malena mnoge devojčice zamišljaju svoje venčanje. Tada im je manje bitno da li će biti crkveno, ili građansko. I ubuduće, sudeći po predlogu Građanskog zakonika, neće biti razlike u tome da li ćete stajati ispred sveštenika, ili matičara.
Crkveni i građanski brak u Srbiji i pre nekoliko decenija bili su izjednačeni. Međutim, to se 1946. godine promenilo. Predlog da ponovo i crkveni i građanski brak budu punovažni, podržavaju u Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
"To je lepa vest koju najavljujete i mi se radujemo jer znamo da je brak osnovna ćelija i porodice i društva, i ako imamo zdrav brak imamo zdravo društvo i državu", kaže otac Raša, iz Crkve Ružica.
Prema njegovim rečima, da bi došlo do izjednačavanja, neophodna je i promena Ustava, ali i usklađivanje propisa, jer na primer, po pravilima crkve dozvoljena su najviše četiri braka, ali nekome nije dozvoljen ni drugi.
Odluku o tome crkveni predstavnici donose na osnovu razloga zbog kojih je razveden prvi brak, kaže otac Raša.
"Jedini zvanični zakon o bračnoj zajednici je porodični zakon, tako da ukoliko se bude legalizovao i crkveni važno je uskladiti propise i za sklapanje i za razdvajanje braka. Imam utisak da sada postoje velike razlike u tome, za građanski ne postoje razlozi, odluka, kod crkve je situacija drugačija", kaže Vera Despotović, porodični terapeut sa Akademije za medije i komunikaciju.
Otac Raša kaže da crkva više insistira na moralnoj strani braka.
"Mi imamo bračna pravila, a država je tu liberalnija. Ako neko hoće u drugi brak ili treći, mi proveravano šta je bio uzrok prestanka prvog", kaže otac Raša.
"Prednacrtom nije detaljnije razrađeno pitanje koje je u vezi sa crkvenom formom braka, za sada to nema nikakvu svrhu jer Ustavom to nije moguće, da li ima interesovanja pokazaće javna rasprava", kaže Olga Cvejić Jančić, iz Komisije za Građanski zakonik.
Prema njenim rečima, ako bude interesovanja, u budućnosti će se to detaljnije regulisati.
"Nije to po ugledu na neku zemlju, ver radi regulisanja prava vernika, da budu priznata da ne moraju dva puta da sklapaju brak", kaže Cvejić Jančić.
Kako planirano izjednačavanje ne bi dovelo do još većih nejednakosti, javna rasprava moraće da razreši još neke nedorečenosti.
"Drugo važno pitanje koje se otvara jeste - da li će verifikovati samo hrišćansku crkvu, pravoslavnu, i samo tu versku zajednicu, šta će biti sa drugim... To može da otvori brojna pitanja, dovede do nejednakosti, može da bude vrlo diskriminativno", kaže Vera Despotović.
Posebno ističe važnost takvog uslađivanja, jer kako kaže, ako se ne obrati pažnja na početku, vratiće nam se kao bumerang.
Prednacrt Građanskog zakonika, koji je već nekoliko godina na javnoj raspravi, nalazi se u završnoj fazi i prema najavama Komisije već iduće godine bi mogao da se nađe i u skupštinskoj proceduri.
