Valjevska čaršija kao filmska kulisa
Strahujući da će filmske ekipe, kada se konačno pojave, moći da snime samo dokumentarnu storiju o propadanju stare valjevske čaršije Tešnjar, koja datira još iz turskog vremena, grupa ovdašnjih entuzijasta obnovila je inicijativu o potrebi njene dodatne zaštite. Prvi njihov potez je osnivanje udruženja koje će se zalagati da Tešnjar, a samim tim i Valjevo, postane filmski grad.
U gradu na Kolubari poznatom po raketama, šrafovima, duvan čvarcima i rakiji, na nedavno održanoj tribini je rečeno da ima i drugih potencijala. Kao pravi dragulj navedena je stara čaršija, koja je izvanredna kulisa za snimanje kako domaćih tako i inostranih filmova i serija, piše "Politika".
"Dobro je što su lokalna zajednica i država zaštitili Tešnjar kao izuzetno graditeljsko delo, ali to nije dovoljno. Taj jedinstveni prostor pored zaštitničke konzervacije treba aktivno uposliti, pre svega za snimanje filmova koji nema premca ne samo u Srbiji. Korist od takve vrste rentiranja bila bi izuzetno velika, u šta sam se sarađujući sa producentima i organizatorima više domaćih filmova i koprodukcija i uverio. Statisti, glumci amateri, mladi glumci početnici, hotelijeri, ugostitelji, svi bi imali finansijsku korist. U Valjevu se na jednoj obali reke Kolubare nalazi turska varoš, a preko mosta objekti sa arhitekturom i reljefima iz vremena Austrougarske. Isto tako, Valjevo je postalo nezaobilazna destinacija kada su u pitanju đačke ekskurzije. Više od 30.000 učenika i drugih gostiju godišnje poseti Brankovinu i Narodni muzej u ovom gradu, tako da bi značajan sadržaj u toj ponudi mogao da bude i Tešnjar u ruhu filmskog grada", kaže Veseljko Belušević, jedan od inicijatora ideje o novim preduzetničkim mogućnostima ovdašnje stare čaršije.
Razgovoru na ovu temu prisustvovao je naš poznati filmski reditelj Srđan Dragojević, kao i Petar Stanojlović, njegov kolega sa RTS-a. Dragojević je podsetio da je dva puta želeo da snima određene scene za filmove "Lepa sela lepo gore" i "Parada" baš u Valjevu, to jest Tešnjaru, ali da mu je to "izmaklo" zbog koproducenata koji su tražili da taj posao odradi na području Bugarske i Makedonije.
"S obzirom na ono što imaju, Valjevci bi trebalo da koriste iskustva grada Bitolja iz Makedonije, u kojem se tokom cele godine snimaju turski filmovi i serije, kao i projekti iz svih evropskih zemalja. Oni su svoju staru čaršiju pretvorili u filmski studio, sagradili su nekoliko dobrih hotela i u sve to uključili ceo grad", kazao je Dragojević, uz obećanje da će svojim kolegama predlagati da dođu u Valjevo.
Petar Stanojlović, televizijski reditelj i autor nekoliko kultnih serija među kojima i "Zaboravljeni umovi Srbije", inače rodom Valjevac, podsetio je da je Zdravko Šotra tek iz privatnih razgovora saznao za potencijal Tešnjara. U njemu je, pored ostalih, snimao scene serije i filma "Šešir profesora Koste Vujičća".
"Blizina Beograda, izvanredna okolina i autentična varoš iz turskog vremena koja je među najočuvanijim na samo u Srbiji, već celom Balkanu, samo su neke od prednosti da Valjevo postane filmski grad. To nije iluzija, već realnost i šansa, pod uslovom da građani i lokalna vlast tako nešto žele", kaže Stanojlović.
