Gde je nestala anti-materija?
Otkrivanje jedne od najvećih zagonetki vidljivog svemira, zašto je sačinjen najvećim delom od materije, biće cilj novog pionirskog istraživačkog projekta pokrenutog u sredu na sastanku vodećih fizičara iz osam zemalja.
Program će, preciznije, pokušati da utvrdi zašto je ostalo tako malo antimaterije za koju se veruje da je bila prisutna u jednakim količinama u Velikom prasku pre 13,7 milijardi godina, ali je potom tajanstveno nestala.
Istraživački centar CERN je najavio da će program biti proveden pomoću novog "Antiprotonskog prstena izuzetno niske energije", nazvanom ELENA, koji će početi davati velike količine sićušnih čestica anti-protona 2016. godine.
"To je veliki korak napred za fiziku anti-materije", rekao je Volter Oelert, stručnjak iz CERN-a. Anti-materija je otkrivena 1932. godine nakon desetina teorija o njoj i brzo se našla u naučnoj fantastici zbog svoje sposobnosti da uništi svaku običnu materiju koju dodirne.
Anti-materija, materija s negativnom gravitacijom, već je korišćena u lečenju karcinoma, delom razvijenom u CERN-u, ali portparol Džejms Gilis je rekao da će ELENA biti usmerena na čistu fiziku.
Jedno od prvih pitanja pred istraživačima je zašto se materija i anti-materija nisu međusobno uništile u vreme Velikog praska, što bi stvaranje svemira i pojavu života činilo nemogućim, i zašto je preovladala materija.
Gilis je rekao da je ELENA niskobudžetni projekt finansiran iz redovnog proračuna CERN-a, ali da će istraživačima osigurati mnogo više anti-protona nego što je bilo moguće s ranijim postrojenjima.
