"Juga srušena radi etnički čistih država"
"Bivša Jugoslavija srušena je u projektima stvaranja čistih nacionalnih država i projektima destrukcije različitih vrsta", izjavio je sarajevski filozof, prof. dr Gajo Sekulić.
"Krajnja konsekvenca agresivnog nacionalizma, populizma i nasilja je odbrana golog života i nemogućnost uspostavljanja demokratske alternative" kazao je Sekulić na skupu u Galeriji - knjižari "Glasnik".
Skup je održan povodom objavljivanja knjige "Iskušavanja slobode -Srbija na prelazu vekova", urednika "Republike", beogradskog sociologa dr. Nebojše Popova za koju je dobio nagradu "Desimir Tošić".
Sekulić je naveo da je Popov još na početku krize upozorio na dve "crvene linije" mogućeg društvenog kretanja, a to su demokratski preobražaj ili razaranje države.
"Popov je prvi govorio o metodološkom nacionalizmu, koji treba prevazići metodološkim kosmopolitizmom", rekao je Sekulić.
Kada je reč o istorijskom rezultatu, zagovornici građanske demokratske opcije su poraženi, a u košmaru na pragu ustavne demokratije imamo "društvo obespravljenih, gladnih i jadnih ljudi", kazao je on i dodao da je to "nova klasa koja se formira u malim etno državama".
U ovoj fazi neoliberalizma tržišna privreda se klima, a zbog nemogućnosti bilo kakvog saveza radnika i sindikata u institucionalnoj borbi za vlastita prava, bitno političko ustrojstvo je sila vlasti i "strašna simbioza nasilja i pljačke", zaključio je Sekulić.
To važi, kako je kazao, "za Srbiju i naročito Bosnu i Hercegovinu, a u poslednje vreme i Hrvatsku".
Zagrebački sociolog Alija Hodžić je ukazao na značaj opisa dogadaja, analiza i refleksija koje je Popov dao u tekstovima sabranim u knjizi istakavši da će biti dobar podsticaj za buduće istraživačke programe "pređenog puta" u protekle dve decenije.
Hodžić je naglasio da skoro sve tekstove, od onih o studentskom pokretu (1968), preko istorijata srpskog populizma do anatomije ubistva premijera Zorana Đinđića (2003), "karakteriše ukazivanje na nužnost konstituisanja države kao trajnog oblika jednog pristojnog društva".
Istoričarka Branka Prpa je istakla da autor svojim tekstovima otvara krucijalno pitanje o "sticanju ili obnavljanju građanskog punoletstva".
Na okruglom stolu, pored autora, govorili su i Slobodan Gavrilović, Zorica Jevremović i režiser Dušan Makavejev.
