ŽIGIĆ

Čitalac Nikola Žigić iz Šornshajma u Nemačkoj, rođen u Lončarima kod Brčkog, slavi slavu Sv. Marko i tražio je od naših etnologa da istraže njegovo poreklo.

Naš čitalac zna da u Županji ima i Žigića-katolika. Inače, Žigića gotovo da nema u Bosni. Zabeleženi su samo oko Brčkog i u Kozarcu kod Prijedora, gde slave Đurđevdan.

Zbog toga smo mišljenja ili da su se u Bosnu doselili sa područja današnje Hrvatske i to najpre iz Slavonije i Posavlja, ili da je to bilo i preko Like, Banije i Korduna, prelazeći Unu.

Tako je, prema "Leksiku prezimena SR Hrvatske" u većem broju bilo Žigića u opštinama: Beli Manastir, Bjelovar, Valpovo, Vinkovci, Virovitica, Vrginmost, Vukovar, Garešnica, Glina, Gospić, Grubišno Polje, Daruvar (sa još šest sela), Delnice, Donji Miholjac, Đakovo, Županja, Zagreb, Karlovac, Našice, Nova Gradiška, Ogulin, Orahovica, Osijek, Otočac, Pakrac, Podravska Slatina, Rijeka, Sisak (selo Srpski Palanjak!), Slavonski Brod, Titova Korenica (i još deset sela: Grabušić, Željava, Kompolje, Ličko Petrovo Selo, Mihaljevac, Novo Selo, Oraovac, Ponor, Tuk i Frkašić), Čakovec i Šibenik, odnosno u ukupno 78 naselja. Isti izvor je evidentirao i porodice sa prezimenom Žiga.

"Plemenski rječnik ličko-krbavske županije" zabeležio je Žigiće na početku Prvog svetskog rata u čak 105 domaćinstava i to ponajviše oko Korenice: u Bjelopolju, Vedašiću, Vrelu, Grabušiću, samoj Korenici, Ličkom Petrovom Selu, Omoljcu, Oraljcu, Ponoru, Tuku i Frkašiću, zatim u Dugom Dolu kod Vrhovina, Širokoj Kuli i Željavi. Žiga u ovoj oblasti nije bilo.

M. Radeka u "Gornjoj Krajini", beleži Žigiće / Žige kao srpske, pravoslavne porodice koje slave slave: Đurđevdan i Nikoljdan. Dakle, ni spomena o slavi našeg čitaoca - Sv. Marku. Ovo je i inače retka slava, a u Bosni se susreće samo oko Ključa, gde, međutim, nema Žigića.

Poreklo prezimena Žigić možemo tumačiti izvođenjem od imena, ili nadimka Žiga ali i iz samog prezimena istog oblika a ovo, opet, najverovatnije od nadimka u vezi sa žiganjem jer ime Žigmund nije zabeleženo kod Srba. U Prekotarju, u oblasti Podgorja, još od X veka kraj ispod planine Ljubišnje "koju i Podgorom nazivaju" su početkom 20. veka bile samo porodice poislamljenih Žiga doseljenih od Nikšića a pravoslavnih Žiga nije bilo jer su se iselili iz Podgorja.

Ostaju otvorena pitanja i gde su Žige prethodno živeli i kuda su dalje otišli - ako ne, kako pretpostavljamo, preko Dalmacije, u Vojnu Granicu ... U Dalmaciji, u Makarskom primorju u kome je do novijeg vremena bilo mnogo Srba-katolika, ima mesto Podgora, istina, bar u naše doba bez Žigića.