ĐAPA

Čitalac Vedran Đapa iz Kikinde obratio se našim etnolozima da istraže poreklo njegovog prezimena. On kaže da je u Kikindu došao njegov deda Mihajlo kao kolonista posle Drugog svetskog rata iz Bosne, selo Bastasi u blizini Grahova. Krsna slava porodice je Sv. Georgije (Đurđevdan). Pradeda se zvao Luka i to je sve što zna o svojoj porodičnoj istoriji.

Đape su zabeležene kao srpske porodice u Bosni krajem 19. i početkom 20. veka u samo jednoj parohiji Vlaškovcima, protoprezviterijat Dubica, sa slavom Đurđevdan. Mi smatramo da se i druga dva oblika prezimena iste osnove moraju takođe uzeti u obzir i to: Đapadija u parohiji Jelovac, protoprezviterijat Prijedorski, slava Đurđevdan, ali i Đapić, parohija Kostajnica, protoprezviterijat dubički, slava Miholjdan.

Ovih porodica ima i katoličke vere. Prve porodice Đapa doselile su se iz Like, i to najpre u Bastahe ili Bastase, a potom i u ostale krajeve oko Drvara, a drugi do Prijedora i Dubice, i to posle okupacije BiH od strane Austro-Ugarske, dakle, negde posle 1878. godine. Bastasi se nalaze u Livanjskom Polju i tamo su se Đape (sredinom 20. veka Đapići) doselili iz Bitelića kod Sinja u Dalmaciji, gde ih je bilo sve do poslednjih ratnih dešavanja u Hrvatskoj.

Pored Đapa, prema "Leksiku prezimena SR Hrvatske", postoje još dva prezimena sa istom osnovom: Đapo i Đapić. Prezime Đapa zabeleženo je samo u Doljanima kod Donjeg Lapca i u Otočcu, sa tri, odnosno jednim domaćinstvom.

Đapo su nastanjivale Borovo, Dubrovnik, Zagreb i Županju, dok su Đapići bili najmnogobrojniji u Biteliću sa 238 osoba u 37 domaćinstava i Lučanima, Ruminu i Zasiku, svi kod Sinja u Dalmaciji. Bilo ih je i kod Virovitice, Daruvara, Drniša (Tepljuh i Biočić), Dubrovnika, Našica, Osijeka, Slavonske Požege i Slavonskog Broda.

Prezime Đapa porodica pravoslavnih Srba zabeleženo je i u "Karlovačkom vladičanstvu" koje se odnosi na šest posebnih srpskih srezova. Međutim, nemamo bližu odrednicu na koju se oblast odnosi rasprostiranje ovog prezimena. Jedno je pouzdano: sve Đape u tadašnjoj Lici, Krbavi, Baniji, Kordunu, Gackom i Kapelskom slave samo jednu slavu - Đurđevdan.

U "Plemenskom rječniku ličko-krbavske županije", Đape su zabeležene kao žitelji mesta Doljani kod Lapca i to u šest domaćinstava. Sama imenica "đapa" i glagol "đapati", bar prema "Rječniku hrvatskoga ili srpskoga jezika", kao da su srodnog značenja sa zev i zinuti da bi se progutala hrana ...