LUGUMERSKI

Iz Stapara nam se obratio Miroslav Lugumerski, rođen u Somboru, odakle potiču i njegovi preci. Krsna slava porodice je Sv. Nikola. Naš čitalac je "načuo" da su se njegovi preci doselili iz Poljske u okolinu Sombora, pa je u dilemi...

Na pitanje o poljskoj provenijenciji Lugumerskih ne znamo kako da odgovorimo, jer ni ono samo nije dovoljno precizno. Na koje vreme, tj. koju Poljsku zapravo misli naš čitalac? Ako misli na to da su Lugumerski doseljeni u vreme Velike seobe naroda sa teritorija koje danas obuhvata Poljska, možda bi i naš odgovor bio delimično potvrdan, ako prihvatimo teoriju o doseljavanju Slovena na Balkan u 6. i 7. veku nove ere.

Ali, ako čitalac smatra da su sa formiranim prezimenom Lugumerski došli u skorije vreme (vek-dva unazad), naš odgovor je odlučno: ne! A evo i zašto. Lugumerski se ubrajaju među najstarije srpske porodice u Somboru, koje su tu prisutne od 1717. godine.

Istina njihovo prezime se javlja u nekoliko varijanti, zavisno od toga kako je zapisivač čuo ili znao da napiše ovo prezime u tadašnjoj Vojnoj granici. U ovu tvrdnju smo sigurni jer smo u pregledima zvaničnih austrijskih popisa videli da je 1717. zapisan neki Mileta Lugomirac (jedan od čitaočevih predaka), da bi se 1743. beležio kao Lugomerac, naredne, 1744. kao Lugomerski i najzad 1748. kao Lugumirski, Marinko i Petar, pa 1750. opet Lugumirac Milisav, da bi ovo prezime kasnijih decenija dobilo današnji oblik.

U docnijim popisima Šajkaške (1896) javlja se samo prezime Lugumerski i to u Gospođincima koji su još bili obuhvaćeni Vojnom granicom. Inače, samo prezime je nastalo prema toponimu jednog od poteza kod Sombora koji nosi ime Lugumerci.

Okolina Sombora bila je nastanjena i pre turskih osvajanja, a od sredine 16. veka oni su tu imali posadu od 200 srpskih vojnika koji su čuvali nahiju, a u austrijskim vremenima od početka 18. veka to je civilna vlast, ali i vojna Potisko-podunavska granica u kojoj takođe služe Srbi kao vojnici.

Interesantno je da se potes Lugumerci, ranije zvao Pašina Ada u vreme turske vladavine. Doseljavanje na tu pustaru počelo je sa Velikom seobom 1690. tako da je sasvim izvesno da su Lugumirci kao toponim i kasnije prezime, doneseni u to vreme iz Srbije.

U okolini Jagodine postoji i reka Lugomir na čijim se obalama nalaze tri sela. Prema legendi dobila su imena po zanatima kojima su se bavila trojica braće u selu Ljuba. Jedan je bio kolar i po njemu je selo Kolari, drugi je pravio "glavčine" za kola, te se selo prozvalo Glavinci a treći sekao brestove za građu, pa je njegovo selo nazvano Bresje.

Braća su bila poreklom sa Kosova i većina porodica koje su njihovo potomstvo, slavi Sv. Nikolu. Predanje je lepo, ali naselja Kolara ima nekih desetak u raznim našim krajevima, a drugo Bresje - upravo i na Kosovu Polju.