BUNJEVČEVIĆ
Elektronskom poštom javlja nam se "odnekle" Dejan Bunjevčević, rođen u Pančevu, gde je njegov otac Mićo, inače iz sela Donji Javoranj pored Dvora na Uni, došao 1950-ih, dok mu je deda Lazar rođen u Lici u selu Lipovo Polje pored Gospića, dok se pradeda Petar doselio negde iz okoline Otočca.
Posebno je zanimljivo što su, kako tvrdi čitalac, rođena braća i sestra dede Lazara nosili prezime Kordić! Inače krsna slava pravoslavne familije Bunjevčević/Kordić je Sveti Jovan Krstitelj (20. januara).
Prema "Leksiku prezimena SR Hrvatske" u drugoj polovini proteklog veka srpske pravoslavne porodice Bunjevčevića zabeležene su u opštinama: Bjelovar, Vinkovci (Retkovci), Vrgin Most (Slavsko Polje), Garešnica (Mlinski Vinogradi), Dvor (Donji Javorani), Zagreb (grad i naselje Sesvete), Kutina (Gračenica Gornja i Mikleuška), Osijek, Otočac (mesto i selo Prozor), Perušić (Donji Kosinj i Krš), Rijeka, Sisak (mesto i selo Petrovac), Slavonski Brod (Sibinj), Slunj i Čakovec. U Kneževu (kod Belog Manastira, Baranja) evidentirano je domaćinstvo Bunjevčev, a u Zagrebu i Čađavcu (Bjelovar) - Bunjevčić, što bi mogla biti samo neka privatna preinačenja ...
U drugim oblastima srpskog etničkog prostora nismo našli ni jedno od ovih prezimena osim Bunjevački koje je sličnog oblika, ali drugačijeg nastanka, pa ih ne možemo smatrati srodnima. Prezime Bunjevački je bez svake sumnje nastalo od prezimena Bunjevac koje nose brojne srpske ili hrvatske, ali ne i bunjevačke porodice (!) u etničkom smislu, širom današnje Hrvatske i Srbije dok su Bunjevčevi, Bunjevčevići i Bunjevčići od pridevskog korena.
Čitalac nam nije objasnio razlog zašto se stričevi i tetka Dejanovog oca nisu prezivali Bunjevčević nego Kordić, pa ostaje da za taj problem postavimo samo "zdravorazumsku" hipotezu: naime, da je njegovim precima prezime bilo Kordić odnosno Korda, a da je jedna od njihovih porodica bila bliska (susedstvom ili i u bračnom srodstvu) sa, još od vremena turskog osvajanja Like, Korduna, Banije, brojnim, tzv. primorsko-ličkim Bunjevcima. Zbog tog su možda samo jednom pretku ostali Kordići/Korde dali kao podrugljivi nadimak - Bunjevčević, što je posle zadržano kao alternativno prezime sve dok stričevi i tetka čitaočevog oca nisu odlučili da ga se otarase...
Za ovo može biti dokaz i to što Bunjevčevići nisu zabeleženi nigde osim u današnjoj Hrvatskoj, širom Slavonije, pa i u Podravini gde su kasniji doseljenici, a ima ih osim pravoslavnih Srba, sa slavama Jovanjdan i Đurđevdan, i katolika, dok Kordi i Kordića, "jovanjštaka" i kršnjaka još nekoliko drugih slava ima i u BiH, u Konavlima i Boki, a starina bi ima mogla biti u bokeljskim Paštrovićima, ali za njih ćemo morati da pišemo poseban prilog.
