ŠORAK

Iz Sombora, u kome se rodio 1976, Jovan Šorak nas pita za poreklo svoje porodice i prezimena za koje smatra da je retko i konstatuje "da nije nikad sreo nijednog čoveka sa takvim prezimenom". Ono što zna o precima to je da potiču iz Like, iz mesta Zeljava kod Korenice i da im je slava Sv. Stevan, 9. januara, iako ne navodi vreme kad je njegova porodica pristigla u Sombor. Jer nije svejedno da li se to dogodilo kolonizacijom posle Drugog ili posle Prvog svetskog rata, a još manje ako je to bilo u vreme formiranja austrijske Vojne granice ili u vreme Velike seobe Srba pod patrijarsima Arsenijem Čarnojevićem ili Šakabentom. Vekovi su između ovih događanja! Kaže da je sa rodoslovom došao do 1810, ali nam nije spomenuo ime nijednog svog pretka, a još manje vreme i mesto življenja! Ali, možemo mi i bez toga, samo je pitanje koliko precizno, s obzirom na nepreciznost podataka koje smo dobili.

U prvim popisima Bačke iz 1699. ne pominju se Šoraci oko Sombora, što znači da ovamo nisu došli sa prvim seobama ili čak i pre njih jer je ovde bilo Srba i pre tih većih istorijskih pokreta, doseljenih čak i u 15. i 16. veku, a da ne govorimo o starosedeocima.

U popisima za Vojnu granicu i Šajkašku ne nailazimo na prezime Šorak, osim, ako se ne osvrnemo na jednu približnu varijantu: Šoralo-Šoralov-Šoralović od kojih su sva tri oblika prisutna samo u Čurugu i to počev od 1715. pa do 1861. Ali, Šoraka nema, pa nema! Najzad smo se obreli u Lici, ali ni tamo, gle čuda: ni traga od Zeljave kod Korenice! Kod Korenice postoji samo Željava, čije je najbliže odredište Ličko Petrovo Selo, dok Zeljava nema ni u imeniku mesta bivše nam države!

U "Plemenskom rječniku ličko-krbavske županije", zabeležene su početkom Prvog svetskog rata, familije Šorak u 27 domaćinstava oko Korenice: Gradina, Mihaljevac, Vrpile, i u samoj Korenici, zatim u Ličkom Petrovom Selu i Željavi, gde ih je bilo čak osam domaćinstava.

U "Karlovačkom vladičanstvu", Šoraci su upisani kao srpske, pravoslavne porodice, sa jednom krsnom slavom: Sv. Stevan, 9. januara. U samoj Hrvatskoj, po popisima do 1970, a pre etničkog čišćenja Srba u "Bljesku" i "Oluji", porodice Šorak bile su nastanjene u ovim mestima: Nova Gradiška (Donji Bogićevci i Gorice), Titova Korenica (Homoljac, Krbavica, Mihaljevac, Novo Selo, Vranovača i Željava), Karlovac, Križevci, Podravska Slatina, Otočac, Rijeka, Zagreb.

Među srpskim prezimenima u Bosni nismo pronašli ovu porodicu, a u Hercegovini samo muslimane Šorakoviće u Ljubinju. Samo prezime, pretpostavljamo, da je u vezi sa nadimkom. Vuk Karadžić u "Srpskom rječniku" navodi reč "šorak" -"ždreb", danas "žreb" (kocka u smislu hazardne igre i "alatke") i glagol šorati sa dva različita značenja a od jednog je izveden i naziv nekad popularne igre "šor-kapa" .