IVANČEVIĆ
Milenko Ivančević iz Banjaluke bavi se istraživanjem porekla svoje porodice i prezimena za koje se interesuje kako je nastalo. Zna da su se ovde nastanili po dolasku iz Like, od Otočca i Gospića, ali ne navodi vreme seobe. Krsna slava im je Miholjdan, a najdalje ishodište Ivančevića se vezuje za Cetinje i okolinu (Brajići).
Našem čitaocu je poznato i da prezime Ivančević imaju i srpske i hrvatske porodice. Ivančević traži od nas rešavanje mnogo složenijeg problema: ekspertizu (i potvrde) njegovih istraživanja, mada nam ne daje nijedan izvor svojih podataka. A ekspertiza je ozbiljan posao, pa ćemo mu kao i ostalim čitaocima dati samo osnovna obaveštenja.
Ivančevići su u Bosni zabeleženi u šematizmu pravoslavne eparhije i arhidijeceze Dabro-bosanske za 1882, kao pravoslavni Srbi sa više različitih slava, uglavnom u Bosanskoj Krajini. Sa slavom Miholjdan, zabeleženi su u parohijama Agići (Dubica) i u Rujnici (Bihać).
U oblasti Pounja Ivančevići su "starinačka familija" (prema M. Karanoviću) što je diskutabilno pitanje s obzirom na pojam "starosedelaštva" koji je relativan. Ivančevići su, kaže M. Karanović, deo jedne šire grupe porodica koje sve slave slavu Miholjdan, ali koje su se na neki način razrodile.
Ove porodice su zabeležene u dolini Korane na samoj granici Bosne i Hrvatske u mestu Bugar kod Rujnice. Bili su nastanjeni u devet kuća, a doselili su se iz Kršlje (Slunj) gde ih je bilo preko 20 domaćinstava. Svi slave Miholjdan. Takođe su živeli i u Gorijevcu, na padinama Grmeča s početka 20. veka, sa jednom kućom i slavom Jovanjdan. Ovde se smatraju apsolutnim starosedeocima, "Bošnjacima", kako navodi Karanović. U mestu Zlopoljac, na putu Bihać-Gata zabeležene su dve kuće Ivančevići (slava Miholjdan) koji su se doselili iz Like (Škare) pre okupacije Bosne.
U "Karlovačkom vladičanstvu", M. Radeka beleži Ivančeviće kao pravoslavne Srbe sa sledećim slavama: Jovanjdan, Stevanjdan, Miholjdan i Nikoljdan. U Lici i Krbavi Ivančevići su bili stanovnici mesta: Gorići (Otočac), Gospić, Neteke, Otočac, Počitelj, Pothum, Ponori (Otočac), Turjanski i Zalužnica gde su bili najbrojniji, nastanjeni u preko trideset kuća. Što se tiče same Hrvatske (i one pređašnje i sadašnje), Ivančevići su do poslednjih ratnih zbivanja bili stanovnici gotovo svih njenih opština.
Najveća koncentracija je zabeležena u Počitelju kod Gospića i Zalužnici kod Otočca gde je bilo po 103 osobe sa ovim prezimenom. Bili su brojni i u drugim mestima: Cera (Drniš), Crivac i Muć Donji (Sinj), Korčula i Račišće na ostrvu Korčuli, Podum i Ponori (Otočac), Nova Kršlja (Slunj), Šibenik, Virovitica, Kutina, Slavonska Požega, Zagreb i Đakovo. Njihovih tragova ima znatno južnije od Bosne i Hrvatske.
