BOŠNJOVIĆ
Vladimir Bošnjović javlja nam se iz Raške, ali ne kaže da li je tu i rođen, dok za svog oca naglašava da se rodio u Rudnici, u blizini Raške. Srbi su, pravoslavne vere i slave Sv. Nikolu. U ovo selo Bošnjovići su se naselili u drugoj polovini 19. veka. Navodno je, piše čitalac, tada došao neki Bošnjo iz Novog Pazara da radi kao sluga kod lokalnog kneza, koji mu je kasnije poklonio komad zemlje na kojoj je on osnovao svoje domaćinstvo. Iako se ne zna odakle je taj predak došao u Novi Pazar (tur. Jeni-bazar) to očito govori nadimak koji je prema zavičaju iz koga je došao, tj. Bosne, dobio prvi naseljeni predak u ovom selu. Ovo je inače bila jedno vreme značajna samostalna država čiji se vladar Tvrtko I Kotromanić 1377. u manastiru Mileševu krunisao, za kralja Srbljem, Bosni i Primorju i Zapadnim stranama", a kasnije smatrao i za "kralja Hrvatske i Dalmacije".
Stanovništvo, sve do Une i Jadranske obale na zapadu, pripadalo je skoro stopostotno srpskim plemenima o čemu svedoče prve pisane povelje bana Matije Ninoslava (vladao od 1215. do 1249), pa sve do definitivnog ovladavanja Turaka, a ne kako savremeni bošnjački istoričari tvrde "narodu koji vodi porijeklo od srednjovekovnih Slavena koji su nastanjivali tadašnju Bosnu, a nazivali se Bošnjanima".
U svojoj "Istoriji srednjovekovne Bosne" akademik Sima Ćirković je o srpskom etničkom poreklu Bošnjana pisao: "Nema nikakvog razloga da se na ovim podacima insistira, niti da se oni prećutkuju (...), naglašavajući da je dalji razvoj bosanske državnosti vodio u pravcu stvaranja osećanja povezanosti i solidarnosti u njenim okvirima. Otuda se naziv 'Bošnjani' za stanovnike bosanske države javlja daleko češće od srpskog imena...
U Bosni je takav proces prekinut turskim osvajanjem. Nema nikakve veze između karte raspostiranja na zemljištu Bosne u XIX i XX veku i plemenskih imena iz ranog srednjeg veka. Etnički odnosi u Bosni najnovijeg vremena izrasli su iz verskih odnosa uspostavljenih u periodu turske vlasti."
B E S P L A T N OIstražite svoje poreklo
Poštovani posetioci sajta, Ako želite da saznate odakle i otkad potiču koreni vaše porodice i kako je nastalo vaše prezime, “Vesti“ će vam to omogućiti - dovoljno je samo da pišete na našu e-mail adresu - redakcija@vesti-online.com.
Osim osnovnih podataka o sebi - ime, prezime i adresa, potrebno je da navedete što više vama poznatih činjenica o svojoj porodici i zavičaju: OBAVEZNO odakle potiču vaši preci i koja vam je krsna slava, a zatim, ako je moguće, i u kojim krajevima su živeli i žive delovi vaše šire familije, da li su menjali prezime i kada. Možete tražiti podatke samo o jednom prezimenu - vašem sadašnjem ili, za žene, devojačkom.
Obilje podataka vam garantuje i sadržajnu priču o vašim korenima. Odgovore će vam davati naši saradnici etnolozi mr Radomir D. Rakić i Vera Stanisavljević-Rakić.
|
Izvorno ime "Bošnjanin" kasnije je, u počecima osmanlijske vladavine, postepeno zamenjivano oblikom "Bošnjak", najpre bez obzira na versku pripadnost da bi se vremenom ustalilo samo za domaće muslimansko stanovništvo dok se za pravoslavne Srbe, kao i za druge istoverne hrišćane na Balkanu, Grke i Bugare, govorilo skoro isključivo "Vlasi".
Hipokoristik "Bošnjo" - sličan je "Ero", "Era" za Hercegovca mogao je nastati od oba oblika - kao što ima i prezimena Bošnjak, Bošnjaković, Bošnjo, Bošnja (u Šajkaškoj), Bošnjanin i za srpsko-pravoslavne porodice, i za naselja kao: Bošnjaci /Bošnjace od Vučitrna do Županje u Slavoniji i od Pomoravlja kod Paraćina do Križevaca u Hrvatskoj.
Zanimljivo je da predak Bošnjovića tek u Novom Pazaru dobio nadimak Bošnjo što je dokaz da se sami Novopazarci tada još nisu smatrali Bošnjacima! A onaj gazda koji ga je uzeo za slugu, neće biti da je bio knez, nego aga ili beg ...
