BOGOVIĆ

Gospodin Zoran Bogović, iz Sremske Mitrovice, rođen u Sisku, pita odakle tacno Bogovici vode poreklo. Porodica slavi Sv. Kozmu i Damjana. Ustanovio je da Bogovića ima na ostrvu Krku, u Dalmaciji i na planini Romaniji u Bosni, a i da ovog prezimena ima u Paštrovićima, pa pita se da li je moguće da njegovi preci potiču iz Crne Gore?

 

Čudi nas da g. Zoran, uz impoznatno znanje ne zna da Paštrovići nekad nisu bili u Crnoj Gori, pa ni Bogovići nisu iz Crne Gore, mada ih ima i u Njegušima.
 

Pored Bogovića u Sisku i okolini, bilo ih je - sve do poslednjeg rata na teritoriji bivše SFRJ - u gotovo svim opštinama ondašnje Hrvatske. kod Ogulina postoji mesto Bogović, a na Krku - Bogovići.
 

Najveća koncentracija Bogovića bila je na ostrvu Krku - bilo ih je u gotovo svakom mestu i seocetu, a najviše u Sv. Antunu, 50 osoba. Veća koncentracija Bogovića je postojala i oko Slunja - u mestima Lambardenik, Maljevac, Šiljkovača, Cerovac, Cvitovac i Cetingrad, u kojem je živelo čak 140 osoba sa ovim prezimenom.
 

Bilo ih je i u Varaždinu, Veleševcu, Vinkovcima, Vojniću, Gređanima kod Vrgin Mosta, pa u Zagrebu - 112 osoba, Klasniću Donjem, Karlovcu, Kraljevcu na Sutli, Kućanu Donjem, Lovincu kod Zadra, Marčanima, Ogulinu, Poljani kod Varaždina, Rijeci, Šatornji i nizu drugih manjih i većih naselja.

Kod M. Radeke, u "Karlovačkom vladičanstvu", pored Bogovića sa slavom Jovanjdan, zabeleženi su i Srbi katolici - u Lici, Gacku, Kapelskom, Krbavi, na Kordunu i Baniji.
Dok na Romaniji - kako nam piše g. Zoran - postoji selo Bogovići, kao i brdo Bogovića glavica i Bogovićka planina, u zapadnom delu Bosne ima žitelja Bogovića.
 

Ako se za sve one silne Bogoviće u Hrvatskoj ne zna ni konfesionalna pripadnost, pa ni eventualna slava, za ove u Bosni znamo da ne slave istu slavu kao porodica g. Zorana, iz čega se može zaključiti da, najverovatnije, nisu srodni. Odnosno, ako jesu - treba ih podrobnije ispitivati kako bi se među njima uspostavila veza.
 

U Crnoj Gori, onoj Staroj, koja je obuhvatala samo Brda i četiri nahije, Bogovići su postojali kao bratstvo u Njegušima, a Bogoevič Strgo je bio vlastelin u vreme Ivana Crnojevića i spominje se kao svedok u mnogim sporovima. Autori dela o crnogorskim prezimenima Miljanići kažu da Bogović ima duži oblik - Bogojević. Porodica sa ovim prezimenom je zabeležena u Stanisaljićima, u Lješanskoj nahiji, a toponim Bogojeva glava između Njeguša i Ćeklića.
 

I u Paštrovićima su ostali samo tragovi prisustvu Bogovića - jedna jedina kuća u Katunu, u Donjem Selu, ali su oni slavili Sv. Stefan, istu slavu slave kao Bogojevići koje M. Radeka spominje u "Karlovačkom vladičanstvu".