Kuća ratne siročadi
Amerikanski vaspitni dom za srpsku ratnu siročad dobio je ime prema svom dobrotvoru Amerikancu Džon Frotingamu koji se u ovaj plemeniti poduhvat upustio zajedno sa suprugom Jelenom Lozanić i celom svojom porodicom iz Amerike.
![](/data/images/2015-09-15/531452_print_f.jpg?1442924876)
Frotingam je započeo humanitarnu misiju za srpsku decu još tokom Prvog svetskog rata, od 1915. godine, kada je posle povlačenja srpske vojske osnovao prvi dom za ratnu siročad u Đevđeliji. Ovaj dom je kasnije premešten u Solun. Brodovima francuskog Crvenog krsta srpska siročad prebacivana je u slične domove koje je plemeniti državljanin SAD otvorio u ovoj zemlji. Amerikanski dom u Vranju bio je četvrti u Srbiji koji je Frotingam otvorio i izdržavao.
U Vranju ova ustanova postojala je od 1918. do 1934. godine. Dom je, kako u svojoj hronici "Bolnica u Vranju" naveo dr Vukašin Antić, pedantni hroničar zbivanja između dva rata, prihvatio oko šest stotina dečaka i devojčica. Svako od njih je o trošku porodice Frotingam dobio priliku da odraste i postane svoj čovek.
Ruina i ambasador
Prozori, vrata, terasa na zgradi sa više od 200 kvadrata u prizemlju i na spratu deluju zastrašujuće. Sobe su pune raznog otpada i krša, u jednoj prostoriji zidovi ispisani satanističkim porukama. Kada je američki ambasador Majkl Kirbi pre četiri meseca posetio Vranje, obišao je i ovaj ruinirani spomen na nekadašnje srpsko-američko prijateljstvo.
On je publikovao fotografiju o poseti Džona Frotingama Domu u Vranju. Fotografiju, snimljena 1. jula 1921. godine. Na njoj se u sredini vidi američki humanista, sa viđenim Vranjancima koji su pomagali rad ustanove, sa decom i osobljem. Posebnu ulogu u misiji ovog Amerikanca imala je njegova supruga Srpkinja Jelena Lozanić, kći Sime Lozanića (1847 - 1935), profesora hemije i rektora Beogradskog univerziteta.
Njegova kćerka od dolaska u SAD 1915. godine počinje svoju misiju širenja istine o stradanju Srba u ratu koji je bio u toku. Jelena Lozanić je osnivač Američkog odbora za pomoć Srbiji, u čijem radu je učestvovao i profesor Kolumbija univerziteta Mihajlo Pupin. Dom u Vranju 1924. godine posetili su i kralj Aleksandar i kraljica Marija u pratnji predsednika vlade Ljubomira Davidovića.
Hroničari su zabeležili da je kroz "Amerikanski dom" od 1918. do 1933. godine prošlo više od 8.000 dece. O njima su se starali američki i srpski dobrotvori, vranjska elita i državne ustanove. U istorijskim dokumentima stoji zapisano da je dom bio ponos saradnje američkog i srpskog naroda. Posle Drugog svetskog rata, u ovoj zgradi je do osamdesetih godina bio ženski internat.
Kad je sagrađen novi, Amerikanski dom prepušten je zubu vremena.
Danas je od svega ostala uspomena, ali nedorečena, jer u Vranju još lebde samo sećanja na plemenitog Amerikanca i njegovu suprugu. Ne postoji ulica, a ni spomen-obeležje Džonu Frotingamu i njegovoj supruzi Jeleni Lozanić.