KLJAJIĆ
Po molbi porodice Kljajić iz Berlina koja slavi Sv.Luku a poreklom je iz sela Kurjak u Lici, saradnici "Vesti" su istražili njihove korene.
Kljajići su istoprezimenjaci sa Kljaićima, što naravno ne znači da su svi istog porekla. Kao što smo često navodili, razlika u tok jednom slovu uglavnom je posledica pismenosti zapisivača, a i njegovog nacionalnog porekla. Hrvati, naime, često mešaju č i ć, a u nekim slučajevima j izostavljaju ili zamenjuju sa i.
Što se prvenstva tiče, apsolutno smo sigurni da je oblik Kljajić stariji od Kljaića, jer je prezime nastalo po nadimku pretka Kljajo, nikako Kljao. A on označava deformitet ruke, urođenom ili stečen, u miru ili ratu, kao pridev kljakav, kljast. Vuk je zabeležio naziv kljako (po njemu je prezime Kljakić), ali kao izraz od milja (hipokoristik), to jest da bi se ublažila nezaslužena fizička mana zle sudbine...
M. Radeka, u "Karlovačkom vladičanstvu", beleži Klja(j)iće sa slavama Jovanjdan, Đurđevdan, Kirijak Otšelnik (Miholjdan), Sv. Luka, Srđevdan, Stevanjdan i Nikoljdan.
U "Rječniku ličko-krbavske županije", R. Grujić je zabeležio Kljajiće u 48 domaćinstava u selima Dnopolje (Lapac), Kurjak (Udbina, gde ih ubedljivo ima najviše) i Ploča.
Kljajići naših čitalaca potiču od Trebješana kod Nikšića i odatle su se, u 16. veku, selili u Bjelopavliće i Drobnjak, a potom, iz sela Slatine u Bjelopavlićima, preko Boke i Dalmacije, u severnu Hrvatsku, zajedno sa Brdarima i Projama. Docnijih vremena, u 17. i 18. veku, seobe Kljajića na sever išle su prema Srbiji, u Kolubaru i Podgorinu, dok je u 20. veku oko 300 domaćina krenulo prema Peći, u Metohiju i dalje, u Dukađin, na "starevinu", postojbinu odakle su poreklom.
B E S P L A T N OIstražite svoje poreklo
Poštovani posetioci sajta,
Ako želite da saznate odakle i otkad potiču koreni vaše porodice i kako je nastalo vaše prezime, “Vesti“ će vam to omogućiti - dovoljno je samo da pišete na našu e-mail adresu - redakcija@vesti-online.com
Osim osnovnih podataka o sebi - ime, prezime i adresa, potrebno je da navedete što više vama poznatih činjenica o svojoj porodici i zavičaju: OBAVEZNO odakle potiču vaši preci i koja vam je krsna slava, a zatim, ako je moguće, i u kojim krajevima su živeli i žive delovi vaše šire familije, da li su menjali prezime i kada. Možete tražiti podatke samo o jednom prezimenu - vašem sadašnjem ili, za žene, devojačkom.
Obilje podataka vam garantuje i sadržajnu priču o vašim korenima. Odgovore će vam davati naši saradnici mr Radomir D. Rakić i Vera Stanisavljević-Rakić, stručnjaci za etnologiju i etimologiju.
|
Ovakvo grananje srodnika naših čitalaca objašnjava i različite slave. Izvorna slava Trebješana od kojih su Kljajići kod Nikšića je Sv. Luka. Daljim seobama, prema Drobnjaku, primili su njihovu slavu, Đurđevdan.
Međutim, kako se u literaturi navodi da su Kljajići starinom iz Dukađina (današnja severna Albanija i Metohija), njihova prvobitna slava bi mogla da bude Nikoljdan ili zavetna slava Nemanjića - Sv. Stefan (Stevandan). Oni koji su se duže zadržali u Boki ili na Prevlaci mogli bi biti oni koji slave Miholjdan.
Grana Kljajića kojima pripadaju naši čitaoci bila je ona od najstarijih koje su stigle u severnu Hrvatsku još 1597. godine, kako to navodi hrvatski autor Stj. Pavičić u monografiji "Naselja i stanovništvo Like".
Od ovih je, iz sela Tremošnjaka kod Petrinje, bio i veliki partizanski heroj Filip-Fića Kljajić, za koga se zna da je govorio "Lepo je biti Srbin, ali teško". Poginuo je 5. jula 1943. od "zalutalog metka" u tek oslobođenom Zvorniku.
