Kad ujutru prvo sretneš mačku
Pokušavamo da od zaborava otrgnemo nazive i značenje raznih verovanja, predmeta i ljudskog ponašanja iz srpske starine.
Živi oglasnik
Ličiti - "u Dubrovniku, vikati kao telal, kad ko što izgubi ili nađe. Ondje je običaj kad ko što izgubi ili nađe, da da slijepcu koju krajcaru, te vikne po svijem ulicama šta je izgubljeno ili nađeno, i ako je što nađeno, kaže se gđe je, nego onaj čije je, da dođe i da donese biljegu, t.j. dokaže i da uzme. Ako li je izgubljeno, da donese i da uzme nalježbu. Za vremena republike bio je određen čovjek koji je ovako ličio, i zvao se zdur. U Crnoj Gori, ličiti krv na koga, kazati da ju je on učinio, t.j. ubio čovjeka".
Loši znaci
Sresti - "kad ko ujutru najprije sretne mačku, ili staru ženu, vrlo mu je to nepovoljno, jer se misli da će onaj dan biti nesrećan. A putnicima je najnepovoljnije kad sretnu popa ili kaluđera, i mnogi, n. p. u Bačkoj, kad sjede na kolima, uzmu ispod sebe sijena, te bace za njima".
Lak na suzu
Plačko - dete, obično muško, koje često i rado zaplače, i o takvima su se u narodu ispevavali i stihovi: "Plačko čuva goveda, i babinu junicu. Zakla baba junicu, daje plačku guzicu', pjevaju djeca djetetu koje plače". Isto značenje je imao i izraz "plačljiv", a oba su se zadržala do današnjih dana.
