JAGODIĆ

Po molbi porodice Jagodić iz Štutgarta, saradnici “Vesti“ su istražili njihove korene.

U veoma dokumentovanoj knjizi D. Popovića "Srbi u Banatu do kraja osamnaestog veka. Istorija naselja i stanovništva" Jagodića nije bilo, ali smo ih našli, kao petoricu braće, u knjizi "Srbi u Banatu" J. Erdeljanovića. Navodi da su svi došli iz Kanaka: "Jagodići, stara pančevačka familija, bili su najpre abadžije, pa su se obogatili i postali spahije (kupili plemstvo)". Nažalost, ni ovaj etnolog, jedan od naših najboljih, nije naveo ni koju su krsnu slavu slavili, niti je pokušao da traga za daljim poreklom od Kanaka.

Jedini zaključak koji smo mogli izvući iz ovih podataka je da se ova familija doselila u Banat od kraja 18. stoleća.

U Lici, Krbavi, Gackom, Kapelskom, Kordunu i Baniji svi pravoslavni Jagodići,  slave jedino Nikoljdan, kao i neki grkokatolici koji se još nisu pohrvatili, a u Šajkašku - Mošorin, Žabalj, Šajkaš i Petrovo Selo - stigli su još u 18. veku.

Krajem 19. veka, prema šematizmu pravoslavne mitropolije i arhidijeceze Dabrobosanske, znači bez Zvorničko-tuzlanske eparhije i čitave Hercegovine, porodica Jagodić je u Bosni bilo u 13 parohija, sa šest raznih slava.

Nasuprot tome, Jagodića nigde nije bilo u Hercegovini, današnjoj Crnoj Gori, na Kosovu i u Metohiji, kao ni Makedoniji i čitavoj Srbiji - ni južno od Raške, ni u istočnoj Srbiji, Pomoravlju ni Šumadiji. Izuzetak je Vojvodina, zbog kolonista posle Drugog svetskog rata.

Ostalo je Podrinje u kojem smo ih primetili tražeći Vasiće. Na njih su nas uputili najpre dr Nikola Jagodić iz Beograda, a onda i njegov otac, takođe lekar, u penziji, dr Dušan Jagodić iz Kovina. Pošli smo od nekadašnje Sokolske nahije, sa središtem u Bajinoj Bašti, koju je temeljno proučavao LJuba Pavlović.

U selu Zarožje on za njih kaže da su stara familija, doseljena, kad i Vasići, iz Sopotnice kod Prijepolja u prvoj polovini 18. veka. Ne zna se kako im je bilo ranije prezime, a ovo su dobili po daljoj čukunbabi Jagodi.

Jagodići su, dakle, malo pomalo, napravili ogroman luk. Preko Bosne, Korduna, Slavonije, Bačke do Kanaka u Banatu. Ovo mesto su spominjali i D. Popović i J. Erdeljanović, ali ga na današnjim kartama nema, kao ni u imeniku mesta nekadašnje FNRJ. Pomislili smo da je pripao rumunskom delu Banata, ali smo onda, znajući unekoliko i mađarski, shvatili da je reč o Konaku, koji je su Mađari svojim izgovorom pretvorili u Kanak, a naši to vremenom prihvatili.

Najstariji zavičaj Jagodića je, verovatno, bio u Polimlju. Ali, kako ni jagoda nije samonikla, ni njihova familija nije nastala tek ustaljivanjem sadašnjeg prezimena. Ali to bi mogao biti roman, "Povest o Jagodićima".