SREDOVIĆ

Iz Ukrajine nam piše g. Gojko Sredović koji, inače, sa suprugom i petoro dece živi u Beogradu, a poreklom je iz Prijepolja, u kojem su njegovi preci živeli još krajem 19. veka. Slave Sv. arhangela Mihajla. Porodično predanje kaže da su se preci, posle ubistva nekog Turčina, iselili iz Crne Gore, gde su nosili prezime Radović. Interesuje se odakle stvarno potiču Sredovići.

Prezimena Sredović nigde nema u zvaničnim izvorima iz bliže i dalje prošlosti. Pojavljuje se samo prezime Sredojević, ali nam to nije od neke pomoći, ako Sredović nije njegova skraćena varijanta.

U Crnoj Gori postoje toponimi kao što su Sredanova Jama u Kućištima kod Ćeklića i Sredanova Lazina, vis na međi između Ćeklića i Cetinja. Postoji i bratstvo Srednjaci, u Očinićima, poreklom od dvojice braće iz Hercegovine, ali sa slavom Jovanjdan i Mala gospoina, a povrh svega nisu ni blizu Prijepolja.

Postoji i prezime Sredanovići u Zupcima koji imaju istu slavu kao Srednjaci.
U genealogiji Tomanovića u Rovinama pojavljuje se ime njenog rodonačelnika Sredan. Među porodicama u malocuckom plemenu su i Tomanovići, čiji je neposredni predak Sredan iz Meduna u Kučima, od Ljakovića-Drekalovića. S bratom Lakom, zbog "krvi", on je sredinom 17. veka pobegao iz plemena u Nikšić, pa u Cuce, u selo Ržani Do, posle u Trnjine.

Drugo predanje za Tomanoviće i druga malocucka bratstva kaže da potiču od Laka Medunjanina, koji je iz Kuča pobegao s četiri sina - jedan je otišao u Hercegovinu i od njega su i Radovići, pa je moguće da je čitaočeva porodica zapamtila i njih kao deo svojih predačkih korena.

Sredan se nastanio u Rovinama i imao sina Tomana, a ovaj sinove Vuka, Perišu, Đukana i Todora, a potomci sve četvorice su - Tomanovići. Danas su malobrojni u svom središtu u Rovinama, a ima ih i u Pretinu Dolu i Meocima.

U selu Domaševu u Hercegovini familija Tomanovića vodi poreklo od Vuka Tomanova i njegovog sina Karimana, koji se "poturčio". Tomanovići inače slave Nikoljdan, a prislužuju Malu gospojinu.

Možda je bliža pretpostavka o poreklu Sredovića od Radovića iz Pipera koji slave Aranđelovdan, a prislužuju Đurđevdan. Međutim, ovde nemamo direktnih dokaza osim tvrdnje g. Sredovića da su od Radovića. Iz svega proizilazi da je poreklo Sredovića veoma složeno.