LAZIĆ
Po molbi porodice Lazić, rodom iz sela Postolje, opština Kotor Varoš, koji slave Đurđevdan, saradnici "Vesti" su istražili njihove korene.
Podaci su bili izuzetno "siromašni", a uvidom u "Imenik naseljenih mesta FNRJ" iz 1951. godine konstatovali smo da selo Postolje postoji samo kod Srebrenice (zadnja ppošta Krnjići kod Srebrenice). Ipak, ne isključujemo mogućnost da se kod Kotor Varoši tako naziva neko naselje ili grupa kuća familije Lazić.
Jedini podatak koji nam je pomogao da izdiferenciramo Laziće koji su nam poslali molbu od mase porodica s istim prezimenom u Republici Srpskoj i celoj bivšoj Jugoslaviji jeste krsna slava - Đurđevdan i približno odredište Kotor Varoš.
U ovoj molbi se tvrdi u selu Šiprage (nije Šimprage) kod Kotor Varoši ima Lazića koji su u vreme turske vladavine primili islam i prezivali se Lozić. Takav podatak nismo pronašli ni u knjizi "Krst i polumesec" M. Nedeljkovića, ali smo u Dedijerovoj "Hercegovini" naišli na prezime Lozo koje je isključivo srpsko.
Neki Lazići, ako su i prešli u drugu veru, a pogotovo islam, sigurno da nisu zadržali prezime koje je nastalo po najslavnijem od svih imena u srpskoj istoriji, knezu Lazaru koji je poginuo u bici na Kosovu 1389. na Vidovdan. Samo ime Lazar koje je kod nas primljeno sa prelaskom na hrišćanstvo, hebrejskog je porekla, dolazi od Eleazar i znači: "Bog je sa nama". Svakako zbog kneza Lazara, u južnoslovenskih katolika (Hrvata, Slovenaca, ali ne i Bunjevaca) - ono nikad nije davano deci. To, dakle, isključuje i mogućnost da ima nepravoslavnih Lazića, ukoliko nisu pokatoličeni u novije vreme.
Lazići su veoma rasprostranjeni ne samo u Republici Srpskoj, nego na svim srpskim etničkim prostorima nekadašnje Jugoslavije. U samoj Bosni, prema popisima s kraja 19. veka, bilo ih je sa svim mogućim slavama, pa i sa slavom našeg čitaoca, Đurđevdanom i to u Bosanskom Brodu i okolini Dervente, u Vinskoj, Liješću i Dugom Polju, u oblasti oko Tešnja - u Brestovu, Pribiniću i Čečavi, oko Maglaja, u Brusnici, Mičijevićima, Rakovcu i Hrgama, u Busovači kod Travnika, u Varešu kod Visokog, u Gradiški-Laminačkoj kod Gradiške, u Jošavki (Banjaluka), Ključu, Mokrom kod Sarajeva, Sasama kod Srebrenice i samoj Srebrenici, Strmnici (Vlasenica), u Nožički i Orašju (Prnjavor) i u Palanci (Sanski Most).
Idući na zapad, prema Hrvatskoj, u "Karlovačkom vladičanstvu", M. Radeke nailazimo na mnogobrojne Laziće, naravno, Srbe. Prema popisu pravoslavnih parohijana Lazići slave povelik broj slava, među njima i Đurđevdan. Prema tome, Lazići sa slavom Đurđevdan mogli su se u bosansku Krajinu doseliti i iz okoline Karlovca i Like uopšte.
Detaljnijim pregledom monografija, na primer Visokog i Glasinca, došli smo do mnogo konkretnijih odgovora. Tako su Lazići u oblasti Visokog u Javoru, Banjevu i karauli - Raškovići-Lazići sa slavom Đurđevdan. Ako znamo da su Raškovići poreklom iz Starog Vlaha, onda nas trag vodi u tom smeru. U ovoj oblasti u Srbiji u tzv. Ibru ima više familija Lazića čiji koreni vode do Kosova i Prištine ili do Metohije i svi oni slave Đurđevdan. Inače ih ima i u Srbiji oko Valjeva, Požarevca i Ćuprije i svi su ovog porekla i slave.
