Petak 29. 3. 2024.
Beograd
160
  • Novi Sad
    170
  • Niš
    140
  • Kikinda
    160
  • Kraljevo
    150
  • Kruševac
    150
  • Leskovac
    150
  • Loznica
    140
  • Negotin
    190
  • Ruma
    170
  • Sjenica
    120
  • Vranje
    130
  • Vršac
    140
  • Zlatibor
    140
  • Zrenjanin
    170
/
0
Petak 08.06.2012.
09:30
Vesti A

Iz penzije među ministre

Jedna od najuglednijih trgovačkih porodica u Odesi, Lučići, dala je i znamenitog dramskog umetnika Vasilija Lučića Dalmatova, koji je glumom počeo da se bavi još kao student Rišeljeovog liceja, da bi, još gotovo dete, dospeo u Moskvu, u teatar Tanejeva i Ursova.

Aleksandar Belić

Nesvakidašnji talenat ga je 1873. godine doveo na pozornicu čuvenog Puškinskog teatra, ali je vrhunac u umetničkom životu dostigao tek kada je deset godina kasnije prešao u Petrograd, u tada najslavnije Aleksandrinsko pozorište.

Novine su pisale: "Crtež tih uloga odlikovao se unutrašnjim sadržajem, bogatstvom i dubinom, jarkošću, sočnošću, monumentalnošću". Svi koji su poznavali Dalmatova smatrali su ga izuzetno pametnim i šarmantim čovekom. Njegov životni moto bio je: "Glumac mora da ima stalno spreman kofer i da ispoveda filozofiju stoicizma".

Aleksandrinskom pozorištu ostao je veran do kraja života, do 1912.


Rodom iz Cavtata, Valtazar Bogišić je završio prava u Beču, doktorsku tezu odbranio u Gisenu, i najpre radio kao školski nadzornik u Temišvaru i Petrovaradinu, da bi na poziv Univerziteta u Odesi postao profesor slovenskih prava. Tu je započeo rad u oblasti po kojoj ga i danas pamte generacije učenika i studenata slavistike, a to je istraživanje narodnih običaja i umetnosti. Zbog toga je neko vreme proveo i na nepristupačnom Kavkazu.

Na poziv knjaza Crne Gore Nikole Prvog Petrovića, a uz podršku ruskog cara Aleksandra Drugog Romanova, Valtazar Bogišić je 1874. napustio Odesu da bi se posvetio pisanju Zakonika za Kneževinu Crnu Goru. Po završenom poslu vratio se 1888. u Odesu i tu je penzionisan kao profesor. Ali, tu nije bio kraj njegovoj karijeri. Pet godina kasnije, knjaz Nikola ga je imenovao za ministra pravde, i u tom zvanju je ostao do 1899. godine, kada je napustio Crnu Goru i otišao u Pariz.

Umro je 1908. godine u Beču.

Veltazar Bogišić

Danas nema sumnje da je najistaknutiji srpski lingvista prve polovine 20. veka bio Aleksandar Belić, naučnik za koga je i njegov čuveni univerzitetski profesor Ljubomir Stojanović javno govorio da ga je njegov đak u nauci prevazišao. Rođen je 1876. u Beogradu i tu je i umro 1960. godine.

Bio je član svih slovenskih akademija, predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti od 1937. do smrti. Studirao je na Univerzitetu u Odesi a potom u Moskvi i Petrogradu. Poglede o jeziku izložio je u poznatom delu "O jezičkoj prirodi i jezičkom razvitku". Na ruskom jeziku objavio je 1905. dijalektološku kartu srpskog jezika, prvu pouzdanu te vrste na Balkanu.

Proučavao je gramatike slovenskih jezika, kao i staroslovenski, jezik Ćirila i Metodija iz 9. veka. Lingvista Aleksandar Belić je naročiti ugled uživao među ruskom emigracijom, koja je u Jugoslaviju došla posle Oktobarske revolucije. Bio je predsednik Državne komisije za pitanja ruskih izbeglica i našao se među inicijatorima osnivanja Ruskog naučnog društva u Beogradu. Uticao je na organizovanje kongresa ruskih pisaca u izgnanstvu u Beogradu 1928. godine, kao i prilikom održavanja velike izložbe ruskih slikara u svetu izvan Rusije 1930.

Zaslužan je za izgradnju Doma ruske kulture u Beogradu i za osnivanje muzejskih zbirki. Njegove gramatike su predstavljale novinu i zato među konzervativnom profesorskom elitom nisu u početku nailazile na odobravanje. Ali, kako je sve veći broj Belićevih učenika odlazio u profesore, postepeno se u srednju školu uvelo predavanje osnova nauke o jeziku onakve kakvu je dao reformator Vuk Karadžić i kakvu je Aleksandar Belić obradio i preporučio. Izradom Pravopisa srpskohrvatskog jezika 1923. i popularizacijom Vuka i njegovog velikog saradnika Đure Daničića učinio doprineo je širenju kulture srpskog književnog jezika.
 

Pisma iz Petrograda

Najzaslužniji Srbin za rusku kulturu van matice u 20. veku bio je Radovan Košutić. Filologiju i slavistiku učio je u Odesi. Posebno interesovanje izazvala je njegova dvotomna "Gramatika ruskog jezika". Autor je hrestomatije tekstova iz klasične ruske književnosti 19. veka, pod nazivom "Ruski primeri". Bavio se i književnim studijama i poezijom, a njegovo životno delo je putopisna proza "Pisma iz Petrograda".


Nostalgija za Beogradom

U toku četvorogodišnjih studija u Odesi Aleksandar Belić je uspeo da savlada učenje ruske lingvističke škole, koja je u to doba zauzimala jedno od prvih mesta u svetu. Iako mu je moskovski univerzitet ponudio da ostane na katedri slovenske filologije i lingvistike, on se po završetku studija vratio u Beograd i tu je 1899. postavljen za docenta Velike škole.

POVEZANE VESTI

VIDEO VESTI
ŠTAMPANO IZDANJE
DOBITNIK
Sigma Pešić (59)
GUBITNIK
Sonja Biserko (71)
DNEVNI HOROSKOP
bik21. 4. - 21. 5.
Budite promišljeni pred osobom koja vas je zaintrigirala svojom pojavom ili pričom o poslovno finansijskoj saradnji. Konsultujete svoje saradnike, pre nego što donesete neku zvaničnu odluku. Više glava potencijalno može da smisli bolje rešenje. U susretu sa voljenom osobom, trebate uživati u ljubavi.
DNEVNI HOROSKOP
jarac21. 12. - 21. 1.
Od vas se očekuje da ostvarite neku zapaženu ulogu u poslovnim susretima. To što okolina veruje u vaše sposobnosti predstavlja dovoljan povod, da pružite svoj maksimum u onoj oblasti za koju imate najviše interesovanja ili afiniteta. Važno je da vas neko posmatra toplim pogledom i danas ćete biti zadovoljni.
DNEVNI HOROSKOP
škorpija24. 10. - 22. 11.
Nečije namere ne zvuče dovoljno iskreno, stoga pažljivije analizirajte osobu koja plasira neobičnu priču. Kada situaciju na poslovnoj sceni posmatrate sa različitih aspekata, biće vam jasnije na koji način treba da rešavate svoje dileme. Komentari koje čujete od bliske osobe deluju pozitivno na vaše samopouzdanje.
  • 2024 © - vesti online